TVRTKO BARUN, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice za jugoistočnu Europu, prokomentirao je zaključke sastanka ministara država članica EU-a održanog danas u Zagrebu, kao i trenutnu situaciju s migrantima u Turskoj i EU.
"Više se gleda politički interes"
Barun, koji se posljednjih šest godina bavi pitanjem izbjeglica i migranata, nije iznenađen čvrstim stavom ministara država članica EU-a koji su migrantima poručili da pristupa Uniji nema.
"To je bilo očito s prvom reakcijom Grčke, zatvaranjem granica i suspenzijom ljudskog prava za traženje azila. Nažalost, tu se malo loptaju i na kraju su žrtve izbjeglice, migranti, ranjive skupine, a njih se najmanje tu spominje. Više se gleda politički interes i kako obraniti svoje političke interese", rekao je Barun na N1 televiziji.
Prema njegovom mišljenju, izbjeglice u Turskoj više neće ni dolaziti na granicu.
"Ove poruke iz EU-a su PR poruke izbjeglicama/migrantima. Oni čim shvate da su granice tu zatvorene, oni neće ići, povući će se ili će probati preko Bugarske. Tako se događalo više puta. Proširi se informacija da će se otvoriti granica, pa ih stotine proba, ali se pokažu kao lažne informacije zbog raznih interesa. Tih 20 ili 30 tisuća ljudi koji su došli do granice, to je mala brojka s obzirom što je Erdogan mogao. Kad bi tih tri i pol milijuna krenulo prema Europi, to bi već za Tursku bio kaos, to se neće dogoditi. To je više pitanje pregovaranja nauštrb tih ljudi", objasnio je Barun.
"Nikome nije lijepo živjeti u kampu s 2000 ljudi u lošim uvjetima"
Istaknuo je razliku između migrantskog vala 2015. i ovog danas. Prije pet godina, kaže, uglavnom su dolazili ljudi sirijske nacionalnosti, dok zadnjih godina dolaze i pripadnici drugih nacionalnosti. Napomenuo je da treba imati na umu da ti ljudi bježe pred progonom, prijetnjama ili zbog siromaštva, a onda još godinama žive u uvjetima koji se jedva mogu nazvati ljudskima.
"Nikome nije lijepo živjeti u kampu s 2000 ljudi u lošim uvjetima života. A u Vučjaku je bilo ispod svake razine ljudskog dostojanstva", rekao je i dodao da Katolička crkva kao pravo na azil uzima u obzir i krajnje siromaštvo i klimatske promjene.
"Migracije će se događati, događaju se, što god mi mislimo o tome. To je činjenica i bit će prisutna još godinama u Europi. Milijuni ljudi žele doći u Europu, EU nema ljudi zbog starenja stanovništva. Trebalo bi više biti zajednički cilj kako stvoriti sustav prihvata koji je održiv i učinkovit i kako stvoriti sustav integracije ljudi koji dođu", naglasio je Barun na N1.
Erdoganova prijetnja s tri i pol milijuna ljudi
Otkrio je da što se tiče populacije migranata, na primjeru Unsko-sanskog kantona koji dobro poznaje, 80 posto izbjeglica čine muškarci, a oko 20 posto žene i djeca. Smatra da je izvor eskalacije situacije na grčko-turskoj granici to što EU nije održao financijsko obećanje prema Turskoj.
"Turska je u poziciji da može uvjetovati. Erdogan se postavljao i zaprijetio s tri i pol milijuna ljudi", kazao je i otkrio da izbjeglice u prosjeku provedu dvadesetak godina u kampovima.
"U svijetu trenutno ima više od 70 milijuna osoba koje su morale bježati iz doma, a od toga oko 30 milijuna moralo je bježati van domovine. Oni u prosjeku dožive drugu generaciju u kampovima, to je nažalost realnost. To je prosjek dvadesetak godina. Unatoč svim predrasudama, većina izbjeglica nije u Europi ni Sjevernoj Americi, 80% ih je u nerazvijenim zemljama i velikim kampovima u Jordanu, Libanonu, Turskoj...", dodao je Barun.
Prisjetio se i pobune građana u Hrvatskoj prije nekoliko godina zbog premještanja azila zbog preuređenja pa naglasio da ni lokalnu zajednicu tada nisu pripremili kako treba.
"Nitko im nije dao nikakve informacije i onda su se oni u neznanju bunili. Bitno je da ne idemo s tim strahom i predrasudama. Najvažnije su činjenice i točne informacije, potom osobni susret s tim ljudima, da to više nije brojka i teorija, to su ljudi s problemima i željama kao svi mi. Imamo iskustvo iz Siska i Karlovca i to odlično funkcionira", rekao je Barun.
Od 2006. azil u Hrvatskoj dobilo je više od 920 osoba
Sve one koji zatraže međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, odnosno azil, Isusovačka služba za izbjeglice educira kroz razne projekte. Nudi im se učenje hrvatskog jezika i neka struka kako bi ih se pripremilo za tržište rada u Hrvatskoj.
"Zbog velikog broja odlaska ljudi iz Hrvatske, tu više nema velikih problema u zapošljavanju izbjeglica, a pomažemo i poslodavcima", otkrio je.
Dodao je da je od 2006. godine do danas međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj dobilo nešto više od 920 osoba. Od toga ih je tristotinjak u međuvremenu otišlo iz Hrvatske, a od njih šesto polovicu čine djeca.
Međutim, Hrvatska vjerojatno nikad neće biti ciljna destinacija, istaknuo je Barun koji smatra da bi im bilo pametnije ostati, no shvaća da im je prihvatljivija primjerice Njemačka gdje je zajednica osoba njihove nacionalnosti neusporedivo veća, a često ondje imaju i rođake.