Vojni analitičar: Čudan potez Njemačke. Kao da na prvu crtu šalju vojnike bez pušaka

Foto: EPA

Njemačka će zbog ruske invazije na Ukrajinu povući potez bez presedana - trajno će bazirati tisuće vojnika samo oko 100 kilometara od granice s Rusijom. Novi sporazum između Njemačke i Litve dovest će do prvog stalnog inozemnog raspoređivanja njemačkih trupa nakon Drugog svjetskog rata. 

Njemački vojnici će biti točno na liniji vatre ako Kremlj ikada pokrene napad na teritorij NATO-a, piše Politico. Njemački ministar obrane Boris Pistorius boravio je jučer u Vilniusu kako bi potpisao sporazum sa svojim litvanskim kolegom Arvydasom Anušauskasom kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima će 4800 njemačkih vojnika i 200 civila biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji.

"S ovom brigadom spremnom za rat, preuzimamo odgovornost vodstva ovdje u savezu i na istočnom krilu NATO-a. Brzina projekta jasno pokazuje da je Njemačka razumjela novu sigurnosnu stvarnost", istaknuo je Pistorius. Rat u Ukrajini preokrenuo je vojno razmišljanje u Berlinu, prisiljavajući generale i političare da se kreću neuobičajenom brzinom.

Brigada će otići u Litvu bez tenkova

Jedna od jedinica koje čine novu brigadu je i Panzerbatallion 203 iz Augustdorfa u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Riječ je o oklopnoj jedinici koja je predala Ukrajini sve svoje tenkove Leopard 2 i čeka novoizgrađene zamjene. Pistorius je najavio kako će novoizgrađeni tenkovi biti isporučeni izravno u Litvu.

Roderich Kiesewetter, političar iz oporbenih Kršćanskih demokrata i umirovljeni pukovnik u Bundeswehru s 27 godina radnog staža, upozorio je da brigada iz Litve bez odgovarajućeg dugoročnog plana financiranja "neće biti spremna ni za obranu". 

Aylin Matlé, suradnica u Njemačkom vijeću za vanjske odnose, zabrinuta je da bi Panzerbattalion 203 mogao biti poslan u Litvu "bez njihovog glavnog borbenog sustava". Inače, odluka o raspoređivanju trupa dolazi u trenutku kada njemačkom gospodarstvu ne ide pretjerano dobro. 

Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao je ovaj potez za N1 Televiziju.

"Imamo cijeli niz pomalo čudnih situacija. Njemački tenkovski bataljun bi u Litvu trebao ići bez tenkova. To je kao da pošaljete vojnike bez pušaka. Čudna mi je ta opcija jer je ta bojna poslala svoje tenkove u Ukrajinu, nove nije dobila, a trebala bi ići na granično područje s Rusijom. To je čudno. Bojna bi inače trebala imati 60 do 90 tenkova, što nije mali broj. Nejasno je u kojem bi roku Njemačka mogla sa svojim proizvodnim kapacitetima napraviti toliko tenkova", rekao je Ogorec.

"To neće proći bez tenzija u Njemačkoj"

Nejasno je, kaže on, i je li vojni sporazum s Litvom bio koordiniran s NATO-om ili je ishitrena odluka Njemačke i ministra Pistoriusa.

"Nisam siguran što bi to trebalo biti. Ako je projekt koordiniran, onda je to i aktivnost NATO-a da se stvori kontingent na prostoru Litve. Treba još malo pričekati da bi se jasnije vidjelo o čemu se radi", oprezno tumači Ogorec.

Činjenica je, pak, da se Njemačka prenula nakon ruske agresije na Ukrajinu i počela mnogo glasnije upozoravati na prijetnju Rusije Europi te zagovarati jačanje vlastitih i europskih obrambenih kapaciteta.

"Upravo je Njemačka najviše bila zanemarila svoje vojne potencijale i svoju vojnu industriju, a i oružane snage. Ako govorimo o samoj strukturi NATO-a, upravo je Njemačka ta koja je to zanemarila u Europi i njoj se to najviše obija o glavu. U kratkom vremenu bi s 1.2 posto BDP-a, koje izdvaja za vojne potrebe, trebala naglo povećati budžet na 2 posto. To je prilično radikalan zaokret i potencijalno prilično bolna situacija koja će apsolutno imati političke i društvene konotacije koje neće proći bez tenzija", prokomentirao je Ogorec odluku Njemačke.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.