Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas dolazi na zapadni Balkan. Razgovarat će s domaćinima o pristupnom procesu i financijskoj podršci Unije za ovu regiju. Ali i o sumnjama i nedoumicama, dodaje Deutsche Welle.
Trodnevni posjet zapadnobalkanskim zemljama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počinje susretom s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani. Do kraja tjedna ona će razgovarati sa šefovima država i vlada Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
Prema priopćenju Europske komisije, taj posjet je kao i prethodnih godina uobičajen, a fokus je na procesu proširenja Europske unije i na takozvanom Planu rasta za zapadni Balkan. Posjet se odvija i prije objavljivanja godišnjih izvješća o napretku u procesu proširenja. Europska komisija planira sljedeći tjedan procijeniti reforme zemalja kandidata za članstvo. "Putovanje pruža predsjednici Europske komisije priliku da prenese svoja očekivanja i poruke na najvišoj političkoj razini", rekla je Vesela Černeva iz Europskog vijeća za vanjske odnose za DW. Također je to i "vježba slušanja" za Von der Leyen, jer u regiji postoje sumnje da proces pristupanja napreduje kako treba i da su ponude EU zaista vjerodostojne.
Pregovori traju dugo - a kraj se ne nazire
Šest zemalja zapadnog Balkana dobilo je obećanje o članstvu u EU prije više od 20 godina. Danas je pojedinačan stupanj napretka za svaku zemlju različit. Od prošlog tjedna EU i Albanija vode pregovore o sadržajnim pristupnim pitanjima. Od sada će se pregovarati o ukupno 35 poglavlja koja obuhvaćaju pravne oblasti u kojima Albanija treba uskladiti svoj sustav s važećim pravom EU. Crna Gora i Srbija ovakve razgovore vode već gotovo cijelo desetljeće.
Sjeverna Makedonija još čeka početak tih pregovora, dok Bosni i Hercegovini nedostaju određeni koraci koji prethode procesu samih pregovora o poglavljima. Kosovo se i dalje smatra samo "potencijalnim kandidatom za članstvo" - dijelom i zbog sukoba sa Srbijom. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, što Beograd ne priznaje. No ni pet članica EU ne priznaju Kosovo: Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Dok se odnosi između Kosova i Srbije ne normaliziraju, njihov ulazak u EU ostaje malo vjerojatan, jer je za pristupni proces potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica EU.
Plan rasta za zapadni Balkan
Ipak, podrška regiji i dalje postoji. Takozvani Plan rasta je paket od šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji se sastoji od četiri milijarde eura u kreditima i dvije milijarde eura u bespovratnim sredstvima. Cilj je da se zemlje zapadnog Balkana već prije članstva približe EU i Europskom jedinstvenom tržištu. Europska komisija obećava da će to poduprijeti gospodarstvo zemalja i potencijalno udvostručiti njihove privrede u narednom desetljeću. Kako bi dobile sredstva, zemlje moraju, između ostalog, predstaviti agendu reformi po preporuci Europske komisije. Milena Mihajlović, suosnivačica proeuropskog trusta mozgova Europski politički centar (CEP) u Beogradu, hvali Plan rasta kao prvi konkretan primjer pristupa koji je razrađen 2022. i podrazumijeva postupnu integraciju.
Po njenom mišljenju, uslijedit će i drugi koraci, na primjer u oblasti institucionalne suradnje. Mihajlović očekuje da će predsjednica Europske komisije inzistirati na rješavanju regionalnih sporova, recimo na dijalogu Beograda i Prištine, u kojima je EU posrednik. Napredak u ovoj oblasti ključni je preduvjet za isplatu sredstava EU. Prošlog tjedna Europska komisija je objavila da su zemlje članice odobrile pet od šest reformskih agendi, nedostaje jedino ona Bosne i Hercegovine. Sada će Europska komisija formalno i ubrzano usvojiti ove agende. Ako neka država želi koristiti sredstva iz Plana rasta, mora sklopiti kreditne aranžmane i primijeniti ih. Prema riječima Ursule von der Leyen, to bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.
Novi geostrateški prioriteti
Posebno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Bruxellesu se smatra da je integracija država zapadnog Balkana u EU geostrateški važna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu u govoru na Bledu u Sloveniji: "U doba geostrateških rivaliteta, veća Europska unija daje nam i snažniji glas u svijetu."
Stručnjakinja za zapadni Balkan Černeva kaže da to ne znači da zapadnobalkanski čelnici sada imaju odriješene ruke, mada mnoge vlade u regiji misle da se zbog geopolitičke situacije ne moraju toliko truditi. Von der Leyen će to vjerojatno naglasiti tijekom svog posjeta. "Sada zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati da mogu napredovati", naglašava analitičarka Mihajlović. Također, trebaju odgovoriti na pozitivne signale iz EU. A EU bi trebalo otkloniti sumnje da, usprkos drugačijim uvjeravanjima i programima, zapravo ne misli ozbiljno u pogledu perspektive pridruživanja.