Foto: MORH
OBVEZA služenja vojnog roka je ukinuta 2008. godine te od tada imamo samo dobrovoljno služenje vojnog roka. Dobrovoljno služenje traje 14 tjedana na poligonima Slunj i Gašinci.
Na više od dva mjeseca ne bi se išlo
Glas Slavonije je razgovarao s izvorom za kojeg kažu kako je vrlo kompetentna osoba u pitanjima vojne obuke. Izvor je potvrdio kako se o izmjenama razmišlja. Rekao je kako Ministarstvo i Stožer daju prijedlog sadržaja takve obuke nakon čega će se ocijeniti hoće li se ići u promjene.
Prema izvoru, na sustavu je da predloži izmjenu o kojoj će se raspravljati. Može se predložiti dvomjesečna, jednomjesečna ili pak obuka od šest tjedana. Tvrdi kako se na više od dva mjeseca ne bi išlo.
Na novim vojnim obukama se ne bi išlo na velika specijalistička znanja, nego bi se pojedince obučavalo za rukovanje pješačkim naoružanjem. Uz gađanje iz automatskog naoružanja trebala bi se svladati prva pomoć i korištenje zaštitne maske. Nakon toga, trebala bi postojati mogućnost dragovoljne dodatne obuke.
Prema pisanju Glasa Slavonije, osnovnu obuku bi se trebalo završiti u roku od mjesec dana.
Kolindina ideja za koju se 'mora pronaći novac'
Vraćanje služenja obaveznog vojnog roka tema je na kojoj je u kampanji inzistirala Kolinda Grabar Kitarović. Kitarović je još tada više puta ponovila kako se ne bismo smjeli igrati s nacionalnom sigurnošću te jasno izrazila stav da je vraćanje obaveznog vojnog roka, u nekoj formi, maltene obveza.
No, kako, tvrde naši izvori, u Vladi Zorana Milanovića nije imala sugovornika s kojim bi uopće mogla bistriti tu temu, s Vladom Tima Oreškovića to nije stigla, a sad, kad je kormilo preuzeo 'njezin' Andrej Plenković, te s Damirom Krstičevićem na poziciji ministra obrane, ne postoje zapreke da predsjednica tu svoju predizbornu najavu ne pokuša i sprovesti u djelo.
Prema informacijama Indexa, sporna je 'samo' financijska konstrukcija koja je u ovom trenu potpuno nepoznata.
I Srbija uvodi vojni rok
Inače, isti proces trenutačno se odvija i u Srbiji, gdje je na inicijativu Aleksandra Vučića fomirana radna skupina (navodno s predstavnicima tamošnjih Ministarstva obrane, MUP-a, vanjskih poslova i sigurnosne službe) koja bi do svibnja trebala donijeti novitete u strategiji nacionalne obrane, a koji se odnose i na služenje vojnog roka. No, Srbi su, već sad, izračunali da bi ih to koštalo oko 70 milijardi dinara, odnosno oko 600 milijuna eura, i to prvenstveno za opremanje prostora, uniforme, čizme, maske, itd.
I u mandatu Oreškovićeve vlade, na saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o vraćanju obveze služenja vojnog roka, i to na prijedlog HSP-a AS i MOST-a. Za ponovno uvođenje istog, javno se izjasnio i ondašnji ministar obrane Josip Buljević. No, u Vladi koja se gušila vlastitim aferama i igrama živaca, ta tema ni u jednom trenu nije konkurirala postati važnom. SDP-ovci su se tada zapitali koliko će nas sve to koštati, dok su pravaši (Pero Ćorić) rezolutno tvrdili da za se te potrebe jednostavno 'mora pronaći novac'.
Za ili protiv obveznog vojnog roka?
A posljednjih dana ta se priča – ponajprije zahvaljujući anonimnim izvorima iz MORH-a - prilično aktualizirala pa su su u javnost procurile informacije kako je upravo u tijeku opsežna analiza koja bi trebala pokazati sve prednosti i mane ponovnog aktiviranja obveznog vojnog roka. Međutim, do zaključenja teksta s jedinog mjesta na kojem sve to u detalje znaju, iz MORH-a, nismo uspjeli doznati detalje te analize, kao ni eventualne rokove koji su predviđeni za sprovođenje tog poteza, budući da nam se ministar obrane Damir Krstičević javio tek kratkom porukom da je trenutno s premijerom u inozemstvu.
No, prema informacijama koje cure iz MORH-a, svi oni s traumama iz JNA koji strahuju da bi obavezno služenje vojnog roka kakvo oni pamte moglo snaći i njihove sinove (a možda i kćeri) zapravo nemaju razloga za strah – obavezni vojni rok, sve da se i ponovo uvede, ne bi trebao biti duži od dva mjeseca i u odnosu na pojam onog koji pamte naši stariji sunarodnjaci zapravo je – dječja predstava. Naime, obavezni vojni rok, osim što bi trajao bitno kraće od dosadašnjih, više bi se svodio na temeljnu edukaciju s područja sigurnosti, te na osnove rukovanja oružjem.
Nadalje, uvođenja vojnog roka nimalo ne utječe na pojam postojanja profesionalne vojske koja danas broji oko 16 tisuća ljudi, što je po mnogima prilično malo. (usporedbe radi, koncem 1991. godine je za potrebe Domovinskog rata mobilizirano nešto manje od 300 tisuća ljudi).
Također, nije zgorega spomenuti da se po dosad provođenim medijskim anketama većina građana izjašnjavala 'za' ponovno uvođenje te obaveze, dijelom s argumetima tipa 'muškarcima fali discipline, radnih navika i neke bazične naobrazbe po pitanju sigurnosti', dijelom (manjim) zbog nacionalne sigurnosti kao takve. Sa sličnim argumentima za vraćanje obaveze služenaj vojnog roka su i stanovnici Srbije (iako u nešto većem postotku nego u Hrvatskoj).