VUKOVAR sjećanje na najtužniji dan u svojoj i novijoj hrvatskoj povijesti čeka u nikad čudnijoj atmosferi.
Prošlo je 29 godina otkad su JNA i pobunjeni Srbi, uz pomoć dobrovoljaca iz Srbije i raznih paravojnih formacija, slomili otpor malobrojnih branitelja. Nakon tri mjeseca opsade grad je razoren. Agonija grada nije prestala njegovim padom. Idućih dana dogodit će se neki od najstrašnijih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Brojni nestali tog mučnog studenog 1991. godine do danas nisu nađeni.
>> Kolonu sjećanja i događanja u Vukovaru na Dan sjećanja od jutra ćete moći pratiti na Indexu
Brojne rane tako do danas nisu zacijelile, a to otvara i brojna politička pitanja. Svake godine tužnu vukovarsku obljetnicu tako prate i politička prepucavanja. Znalo je i prijašnjih godina biti političkih prepucavanja oko toga tko, kad i u kojoj koloni ide. No, ove godine političkim prepucavanjima, kojih opet ne nedostaje, pridružila se pandemija koronavirusa koja je cijeli događaj dovela u pitanje.
>> VIDEO Građani diljem zemlje pale lampione za Vukovar
Stožer donio posebnu mjeru za Kolonu sjećanja
Tako se do prije desetak dana nije znalo hoće li Kolona sjećanja uopće biti održana. Prema mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite, na otvorenom je dozvoljeno okupljanje maksimalno 50 osoba. Zbog toga se trebalo pristupiti modifikaciji mjere. Rečeno-učinjeno, Stožer je donio modificirao mjeru po kojoj je maksimalni broj sudionika vanjskih skupova 50, osim u nekim situacijama. Ta situacija je Kolona sjećanja.
Odluka je odmah podijelila javnost. Kritičari Stožera tvrdili su da je riječ o (još jednoj) političkoj odluci donesenoj zbog izbora - a u Hrvatskoj su stalno neki izbori, ovaj put lokalni - te da se masovnim skupom u Vukovaru riskira širenje zaraze diljem zemlje. Stožer je, pak, tvrdio da je riječ o razumnoj odluci jer bi se, da nisu donijeli odluku i odredili pravila, ljudi svejedno sjatili u Vukovar, ali u nekontroliranim uvjetima.
Nitko ne zna koliko će ljudi doći
Na dogovoru 10. 11. odlučeno je da će u Koloni biti do 500 ljudi. To je novinarima nakon sastanka kazao Krunoslav Capak koji je ostavio mogućnost da ih bude i više.
"Nadam se da nitko neće brojati ljude", kazao je Capak.
Ivan Penava na istoj je konferenciji, samo par minuta kasnije, broj sudionika povećao do mogućih 1500.
"Bit će jako puno redara, ovisno o tome hoće li biti 500, 1000 ili 1500 pripadnika Kolone", kazao je Penava. Tako je u svega nekoliko minuta broj mogućih sudionika narastao s 500 na 1500.
Sutradan se broj mogućih sudionika već popeo do 10.000.
"Bit će puno manji broj sudionika. Možda bude manje od očekivanog, ali može se dogoditi obrnuta situacija pa da bude pet do deset tisuća ljudi", kazao je Penava.
Koliko će ljudi biti u Koloni sjećanja, zapravo nitko ne zna ni otprilike.
No da će ih biti puno više od dogovorenih i dopuštenih 500, dao je naslutiti Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara, sinoć u programu RTL-a.
"Mi ćemo imati 300 uzvanika koji će doći iz Zagreba i ne znam ja otkud. Tko može zabraniti ljudima koji su izgubili nekoga da dođu u Kolonu? Bit će više ljudi. Onaj dio koji će povesti Kolonu, to će biti grupa od 500 ljudi. Oni koji budu iza moraju imati odstojanje", kazao je Josić.
Penava dobio koronu
Vukovarski gradonačelnik na kraju neće biti jedan od 500, 1000 ili 10.000 sudionika Kolone sjećanja. On je prošli tjedan objavio da je dobio koronavirus.
"Razvio sam vrlo blage simptome te se nalazim na kućnoj njezi u samoizolaciji", napisao je Penava na svom Facebook profilu 12. 11.
Milanović kritizirao Kolonu: Gledat će nas kao lude ljude
Jedan od onih koji su žestoko kritizirali Plenkovića i Stožer, kao što često radi kad se nađe razlog, bio je Zoran Milanović. Iako Milanović ima ležerniji pristup koronavirusu i mjerama od brojnih drugih političara, smatra da je Kolona sjećanja u vrijeme pandemije opasna.
"500 ljudi je naraslo na 5000 ljudi. Ići u ovom trenutku, kada treba izdržati da završi drugi val, na okupljanje na kojemu će biti tisuće ljudi, istovremeno slušati od Stožera da je 500 ljudi, ali neće se brojati - ispast ćemo budale", ocijenio je Milanović, dodavši da mora vidjeti gdje su granice političke farse i travestije koja se provodi.
Poručio je da taj mimohod ima smisla samo s mnoštvom ljudi, a ne ako ih je 500 ili ako su tamo Plenković ili on. "Ako je 5000 ili 10.000 ljudi, to je opasno. A za to netko snosi odgovornost", dodao je.
Mišljenja je da je riječ o ozbiljnoj temi te je ocijenio da ćemo s 5000 ljudi u Vukovaru biti ruglo Europe. "Gledat će nas kao lude ljude. O tome treba razmišljati, ne zbog turizma, nego da ostavimo dojam prisebnih ljudi", poručio je Milanović koji je naposljetku objavio da neće biti u Koloni sjećanja.
"To je njegov odabir", kratko je večeras kazao Plenković.
Nitko ne zna kako će to sutra izgledati s epidemiološke strane
Na kraju, nakon svih prepucavanja, još nitko ne zna kako će to sutra izgledati u Vukovaru ni koliko će ljudi biti. Svakako, očekuje se puno manji broj ljudi. No s obzirom na to da je u Vukovar na Dan sjećanja zadnjih godina znalo doći nekoliko desetaka tisuća ljudi, i dalje se može dogoditi da se sutra u Vukovaru pojavi višestruko više od propisanih 500.
Na kraju će Penavinom odlukom raditi i kafići.
U nedjelju, 15. studenoga, pojavila se inicijativa Županijskog stožera da ugostiteljski objekti na dan 18. studenoga budu zatvoreni. Grad Vukovar je nakon toga izašao s prijedlogom načina rada ugostiteljskih objekata kojim bi im se omogućilo da biraju jedan od dva modela rada, odnosno da rade do 21 sat ili da ne rade na dan 18. studenoga, uz nadoknadu štete.
"Kako do ovog trena nije stigla Odluka Nacionalnog stožera, Grad Vukovar se vodi i dalje svojom prvotnom Odlukom, odnosno da ugostiteljski objekti na dane 17. i 18. studenoga 2020. rade do 21 sat", stoji u priopćenju koje potpisuje vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
U kontekstu priče o epidemiološkim mjerama valja spomenuti i Katu Krešić, ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije. Ona je ljude pozvala da - ostanu kod kuće.
"Među oboljelima jako je puno onih s nepoznatim izvorom zaraze, što upozorava na izrazito prisutan horizontalni prijenos virusa i na vrlo lako zaražavanje, naročito na mjestima okupljanja. I zato, s epidemiološkog aspekta, molimo osobe da ne odlaze na mjesta okupljanja, a kada je riječ o Danu sjećanja na žrtve Vukovara, molimo da ostanu kod svojih kuća, zapale svijeće i izlože ih u prozorima i dostojanstveno u krugu obitelji odaju počast našim poginulim braniteljima i žrtvama Vukovara", poručila je Kata Krešić.
>> Epidemiologinja iz Vukovara: Nemojte dolaziti
Politička dimenzija
Obljetnica pada Vukovara svake godine izazove i niz političkih sukoba.
Tako je danas iz izolacije Ivan Penava poručio da će biti skandal ako se polože vijenci za srpske žrtve.
Jučer se pojavila vijest da će s Pupovcem biti i Zvonko Milas, HDZ-ov državni tajnik. No, to se na kraju nije pokazalo točnim. Milas je, kako je kazao Plenković, bolestan kod kuće, a plan je bio da ide u Škabrnju.
No, prije toga Penava je napao ideju o zajedničkom bacanju vijenca.
''Ako SNV zajedno s Milasom baci vijence u Dunav za srpske žrtve, to će biti neviđeni skandal u modernoj hrvatskoj državi u Vukovaru. Kakvu nam to povijesnu istinu vlada ovim činom otkriva?'' rekao je Penava u intervjuu za Media servis.
Penava: Što se to dogodilo na današnji dan u Vukovaru?
Nešto kasnije javio se na Fejsu.
"Temeljem koje povijesne istine predstavnici Vlade RH polažu vijence 17. studenog u Dunav?
Što se to dogodilo na današnji dan, 17. studenog u Vukovaru, samo jedan dan prije 18. studenog? Što je to što je zaslužilo polaganje vijenaca od strane Vlade RH u Dunav?
Ako sutra na Memorijalnom groblju polažemo vijenac svim žrtvama velikosrpske agresije na Vukovar koje ne dijelimo po nacionalnosti, a među kojima je značajan broj pripadnika srpske nacionalnosti, koje i čije su onda ove žrtve?
Retorika SNV-a je poznata i ona je na tezi da je riječ o srpskim civilima ubijenim prije ratnih događaja u Vukovaru zbog kojih su se Srbi bili prinuđeni organizirati i braniti pa je tako započeo rat. Datum 17. studeni je odabran ciljano i bezobrazno uoči 18. studenog kako bi se umanjila hrvatska, vukovarska trauma i žrtva jer eto i druga je strana ima te kako bi se podijelila odgovornost za rat i žrtve", piše Penava.
>> Penava: Što se točno dogodilo 17. 11. u Vukovaru da se polažu vijenci?
Pupovac položio vijence u Dunav, posjetio i Ovčaru
Delegacija sastavljena od Borisa Miloševića, potpredsjednika vlade, Verana Matića, specijalnog izaslanika predsjednika Republike Srbije, Radojke Mrkšić, članice udruženja "Protiv zaborava" i njegovog tajnika Veljka Maksića te Milorada Pupovca, predsjednika, položila je vijenac za stradale Vukovarce i Vukovarčanke srpske nacionalnosti u Dunav te na Ovčari, mjestu torture i zločina nad braniteljima i civilima, deportiranima iz vukovarske bolnice.
Na kraju komemorativnog programa za sve žrtve Milorad Pupovac je s delegacijom zapalio svijeće u Sabornoj crkvi sv. Nikole u Vukovaru, nakon čega je dao izjavu.
"Sve žrtve rata i prije rata trebaju biti priznate, sve drugo je politikantstvo. U mom srcu nema mjesta za igrokaz, nego samo za pijetet i ustrajnu borbu za mir. To uvijek ide zajedno. Tko to razdvaja, teško i nekršćanski griješi", rekao je Pupavac.
"Žao mi je nas koji radimo težak posao, a u teškom poslu radite i greške i zbog tih greški napadaju jednog hrabrog čovjeka, jednog poštenog državnog službenika i dužnosnika", rekao je Pupovac komentirajući vijest da će na polaganju vijenaca srpskim žrtvama biti HDZ-ov državni tajnik.
Vučićev izaslanik kleknuo pred spomenikom na Ovčari
U društvu s Pupovcem bio je posebni izaslanik Aleksandra Vučića. Veran Matić u Vukovar je došao, kako je rekao, s namjerom da izrazi poštovanje prema žrtvama, a iz tog razloga će biti i sutra u vukovarskoj Koloni sjećanja.
"Mislim da je jako važno da imamo poštovanje prema žrtvama i solidarnost s obiteljima žrtava", rekao je istaknuvši kako mu je stalo da se pronađe svaka nestala osoba. Ocijenio je kako "ovakve zajedničke komemoracije" samo mogu pomoći u pronalaženju nestalih osoba.
"Izražavam veliko žaljenje zbog svega onoga što se dogodilo ovome gradu i građanima ovoga grada tijekom ratnih godina", rekao je Matić koji je, nakon što je na Ovčari položilo vijenac, kleknuo ispred spomen-obilježja te se pomolio.
Bojan Glavašević: Izgubio sam oca, bake i djeda. Nemojte dolaziti u Kolonu
Grad-heroj obljetnicu tužnog dana čeka tako u jako konfuznoj atmosferi. Tako rođeni Vukovarac i saborski zastupnik Bojan Glavašević ljude poziva da ne dolaze.
"Ostao sam bez oca, djede i bake i ovaj cijeli mjesec i onaj prije njega su izrazito teški i bolni i 20 godina kasnije. To je jedna od onih stvari s kojima treba naučiti živjeti", kazao je u razgovoru za N1.
"Sutra neću sudjelovati u Koloni sjećanja. Mislim da to nikako nije dobro i pozvao bih građanke i građane da također ne sudjeluju u Koloni sjećanja", poručio je Glavašević.
Večeras okupljanje ispred bolnice
Kako će izgledati ovogodišnja tužna obljetnica, hoće li biti 500 ili 5000 ljudi, vidjet ćemo sutra.
Večeras su paljenjem svijeća ispred vukovarske bolnice i u njenom dvorištu te molitvom Vukovarci i djelatnici bolnice odali počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojbi.
Bio je tu i Andrej Plenković.
"Večeras, ovdje, u krugu vukovarske bolnice prisjećamo se strašnih trenutaka od prije 29 godina, kao i svih onih koji su dali život za slobodu Hrvatske, svih vukovarskih branitelja i ranjenika. Posebno želim kazati da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu, da smo slobodni i da živimo u demokratskoj zemlji", istaknuo je premijer Andrej Plenković nakon molitve i paljenja svijeća kod spomenika u dvorištu bolnice.
Program počinje sutra u 10 sati
Program ovogodišnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se održava pod geslom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta" i uz posebne epidemiološke uvjete, počet će u srijedu u 10 sati ispred vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice.
Potom će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić.