U DANAŠNJEM izdanju emisije Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića gostovao je istaknuti hrvatski ekonomist i analitičar Vuk Vuković sa Sveučilišta u Oxfordu.
Vuković je komentirao ekonomske mjere Vlade Republike Hrvatske za smanjivanje nadolazeće krize zbog koronavirusa, koje konkretne poteze treba povući, korupciju u Hrvatskoj i još puno toga
O vladinim mjerama
Odmah na početku odgovorio je na pitanje kako se prema njegovu mišljenju Vlada nosi s ekonomskom krizom koja nas čeka.
"Malo su kasnili, ali kasnile su sve vlade. Svi su sada zaokupljeni zdravstvenom krizom. To je u ovom trenutku prioritet, da se riješi zdravstvena kriza. Ali nužno je već sada razmišljati o posljedicama ekonomske krize koja nam dolazi. Vlada je krenula s one 63 mjere koje su po meni i mišljenju velikog broja ljudi bile dovoljne, ali se stvari doslovno mijenjaju iz dana u dan. Inicijativa "Glas poduzetnika" koja je tada pokrenuta postavila je neke zahtjeve sa svojim mjerama i sada se otvorio dijalog s Vladom i te će se stvari mijenjati. To je normalno, ne možemo ni očekivati od nekoga da odmah zna pronaći rješenje", rekao je.
O poziciji premijera jednog dana
Odgovorio je i na pitanje koje bi tri mjere poduzeo da je u poziciji premijera:
"To je malo teško pitanje zato što postoji velika politička odgovornost. Mjere koje trebaju poduzeti imaju prije svega političku težinu. Zato se ja inače bavim političkom ekonomijom, razumijevanjem utjecaja politike na samu ekonomiju. Ali ono što mogu govoriti savjetodavno, s aspekta što bi Vlada u ovom trenutku trebala napraviti, trebali bi se fokusirati na osiguravanje povjerenja u sustav. Jako je bitno u ovom trenutku dati povjerenje da se situacija može riješiti. Ne treba nipošto dizati paniku, ali (brojke) treba shvatiti ozbiljno i da reakcija bude brza i pravodobna. Vlada treba imati na umu par stvari. Prvo, odlučnost u donošenju mjera, brzina je jako bitna u ovom slučaju. Drugo, bitno je da se pouzdamo u znanost i struku, slično kao i kod pandemije. Kod pandemije smo to napravili jako dobro - dakle svi su se pouzdali u rješenja s aspekta znanosti i struke, da donesu prave poteze da suzbiju zdravstvenu krizu. Trebamo se na isti način nositi s ekonomskom", rekao je.
Ministar rada kaže kako će biti manje otkaza nego 2008.
"Nisam siguran. Volio bih vidjeti te izračune, u ovom trenutku sam ja napravio te brojke na 60 tisuća ljudi, poduzetnika, njihovih zaposlenika."
O konkretnim mjerama
"Tri nekakve osnovne mjere da zaustave ovu krizu likvidnosti, a kada kažem kriza likvidnosti mislim na krizu novca - dakle, nema novca u sustavu, prva stvar je otpis svih davanja prema državi. Dakle, ne odgoda nego otpis davanja prema državi, konkretno doprinosa, prireza, poreza, lokalnih davanja, na rok od najmanje tri mjeseca na početku, plus još tri mjeseca ako bude potrebno.
Druga stvar je moratorij na kredite na 12 mjeseci onima koji su zatvoreni i trenutno ne rade te građanima koji su ostali bez izvora prihoda, kao i zamrzavanje kamata.
Treća stvar je subvencioniranje minimalnih plaća onim radnicima zaposlenima u firmama koje su zatvorene ili teško pogođene. Subvencioniranje plaća i jeftine kredite je Vlada već stavila u proceduru i to je dobro. Ali ono što je tu problem su neki kriteriji. Inzistira se na stvarima koje su realno birokratske i ne možemo na taj način razmišljati. Ne možemo diskriminirati firme zbog raznih razloga, primarni cilj treba biti zaštita radnih mjesta", kazao je.
O javnom sektoru
"Prihodi će dramatično pasti, to se očekuje. Mi tražimo otpise, vlada govori o odgodama, padat će PDV, turizam će biti jako loš ove godine, itd... Dio javnog sektora koji producira javno dobro ne treba imati nikakve rezove, zdravstvo, policija itd... No postoje neefikasnosti u sustavu. Mirovine ne treba dirati, ali povlaštene mirovine treba smanjiti. Javni sektor treba podijeliti u dva dijela, produktivni i neproduktivni. U neproduktivnim dijelovima su ljudi politički nametnuti. Nijedna vlada takve ljude neće rezati pa nam slijedi zaduživanje i ja ne očekujem velike rezove hrvatske vlade u tom dijelu.
U ovom trenutku treba napraviti sve što treba kako bi se spasilo gospodarstvo. Cilj je pustiti ogromne iznose likvidnosti u gospodarstvo poput Njemačke koja će uložiti 20% BDP-a za spas vlastitog gospodarstva. Hrvatska vlada treba vidjeti primjere ostalih zemlja i slijediti ih."
Potrošnja javnog i privatnog sektora
"Pitanje je tko tu koga financira. Javni sektor se financira velikim dijelom iz privatnog sektora. Javni sektor ima svoje plaće i oni troše, no oni taj novac dobivaju iz proračuna. Privatni sektor ga dobiva iz javnog dobra."
Gdje se zadužiti
"Iskoristio bih instituciju Europske unije, a ne MMF-a. MMF vuče neke negativne konotacije, prvo treba iskoristiti institucije Europske unije pa onda ići u drugom smjeru."
O rastu populizma zbog krize
"Sigurno dolazi rast populizma jer ekonomska kriza će sigurno postati politička kriza. U jednom će se trenutku, ako budemo imali negativne aspekte ekonomske krize, nažalost javiti potreba za ljudima koji nude čarobni štapić. Takvi ljudi razmišljaju o ekonomiji na način - ako poveća jednu stvar, smanjit će drugu. To u praksi nikada ne funkcionira, želim upozoriti građane na to."
O smanjivanju plaća vladajućih na minimalac
"Ako je to solidarnost, u redu, no ja sam protiv takvih ideja jer oni sada stalno rade. U ovom trenutku treba ići na vrlo konkretne mjere da se pomogne gospodarstvu. Uz one tri mjere koje će dignuti likvidnost, ali već sada moramo razmišljati o dugoročnim stvarima kao što je ukidanje parafiskalnih nameta."
Sažetak konkretnih mjera
"Spasiti firme i radna mjesta. Otpis davanja državi, ne odgoda. Broj dva, moratorij na kredite i zamrzavanja kamata. Subvencija na kredite, zamrzavanja kamata i jeftiniji krediti. Javni sektor kroz dvije godine mora ići u drastičnu promjenu, micanje podobnih, a postavljanje sposobnih."
Korupcija u Hrvatskoj
"Mi imamo ljude koji su u zatvoru završili zbog korupcije, izašli iz zatvora i opet pobijedili na izborima. To se nigdje nije dogodilo. Korupciju sam mjerio tako da sam gledao javne nabave. Primjer: Firma ima prihode od 100 tisuća kuna zadnje tri godine, a onda ta ista firma dobije 10 milijuna kuna iz javnog natječaja."
Jesu li HDZ i SDP isti?
"Jesu i nisu. Znam jako puno ljudi u obje stranke koji su dobri i nešto razumiju, ali takvi nikada neće doći na vrh tih stranaka."
O vlastitom poduzeću u Velikoj Britaniji
"To sam pokrenuo s još dva partnera. Mi smo to pokrenuli kao posljedicu naših znanstvenih istraživanja i to sada pokušavamo komercijalizirati. Predviđamo rezultate izbora. Pogodili smo da će Trump postati predsjednik SAD-a, ali smo bili u krivu na europskim i parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Ovdje ugodno živim, a firma je vani. Tako sam si posložio."