PROMATRANE populacije divljih vrsta - sisavci, vodozemci, reptili i ribe - u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine, ističe se u objavljenom WWF-ovom izvještaju koji kaže da je stanje prirode ozbiljno narušeno i da je potrebno hitno očuvanje biološke raznolikosti.
Osvrćući se na nalaze "Izvještaja o stanju planeta", generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini rekao je kako smo suočeni s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem: klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
"Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava", poručio je.
Gubitak staništa, invazivne vrste, zagađenje, klimatske promjene...
Dosad najveća baza podataka koja obuhvaća gotovo 32 tisuće populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Izvještaj pokazuje kako su degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja.
Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku. WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu.
Pad divljih životinja u Latinskoj Americi i Karibima za 94 posto
Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 posto.
Broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
Lambertini je rekao kako će svjetski čelnici na konferenciji o bioraznolikosti COP15 u prosincu imati priliku obnoviti narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati održiviju budućnost uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti, sličan Pariškom dogovoru.
Potrebno je hitno djelovati
"Neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju", dodao je. Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz upozorila je kako su i naše velike zvijeri - vuk, medvjed i ris - suočeni s problemom opstanka, a more nam je gotovo posve izlovljeno.
Poručila je kako je odgovornost na svima nama da nešto poduzmemo ako želimo zdrav planet za buduće generacije. To uključuje dekarbonizaciju svih sektora, ali i promjenu načina kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, stanujemo, biramo prijevoz, hranimo se te kako upravljamo ograničenim prirodnim resursima.