INICIJATIVA Narod odlučuje od sinoć tvrdi kako ima dovoljan broj potpisa za referendum. Inače, za održavanje referenduma potrebno je 374.740 potpisa, odnosno 10 posto ukupnog glasačkog tijela, što znači da je inicijativa kroz ova dva tjedna morala prikupljati u prosjeku 26.767 potpisa dnevno. Ako je neslužbena brojka od 450 tisuća potpisa točna, inicijativa Narod odlučuje u dva tjedna prikupljala je u prosjeku preko 32 tisuće potpisa dnevno.
>> Markićkina udruga skupila 450 tisuća potpisa?
Sudeći po komentarima na forumima i društvenim mrežama, javnost je podijeljena oko predstavljenih pitanja na potencijalnom referendumu, i to oko dviju najproblematičnijih stavki u tim pitanjima.
Detaljno predstavljena i razložena pitanja možete pogledati ovdje.
Dva najproblematičnija pitanja
Prvo pitanje odnosi se na opće odredbe izbornog sustava, kao što je raspored izbornih jedinica, broj zastupnika, smanjenje izbornog praga te metode glasanja. Međutim, u ovom prvom pitanju građane, kako se čini, najviše zanima stavka o preferencijskom glasanju.
Drugo pitanje odnosi se na nacionalne manjine i na njihovu upitnu ulogu i odgovornost u saboru.
Što su preferencijski glasovi?
Preferencijski glasovi su, najjednostavnije rečeno, direktni glasovi za pojedinog zastupnika. Prema postojećem sustavu, kad dođete pred glasački listić, možete zaokružiti ime jednog zastupnika ili zastupnice koje želite vidjeti na izbornoj listi. To je vaš preferencijski glas. On je sada ograničen pragom od 10 posto ukupnih glasova cijele liste. Primjerice, želite glasati za HDZ, ali također želite da HDZ-ov Ante Antić uđe u sabor. Izaberete Antu Antića kao vaš preferencijski glas, ali on svejedno još uvijek neće upasti na listu ako nema barem 10 posto ukupnih glasova. Dakle, ako je za HDZ u vašoj jedinici glasalo 100 tisuća ljudi, Antić mora dobiti najmanje 10 tisuća preferencijskih glasova. Ako dobije manje od toga i ako nije već otprije na listi, neće vas predstavljati u saboru.
Inicijativa Narod odlučuje želi ukinuti prag od 10 posto i uvesti tri preferencijska glasa svakog birača. Smatraju kako će time uspostaviti ustavno načelo neposrednosti biranja te "onemogućiti politički klijentelizam i nepotizam koji trenutno vlada hrvatskim političkim prostorom".
Što se tiče pitanja o nacionalnim manjinama, inicijativa Narod odlučuje ima problem s dosadašnjom praksom zastupnika nacionalnih manjina u glasanju o vladi i državnom proračunu. Predlažu isključivanje manjina u ovom pitanju jer njihovi zastupnici, kako navode, "nisu od građana dobili opći legitimitet da odlučuju o izvršnoj vlasti".
Bez sugovornika
Pokušali smo pronaći dvoje kvalificiranih i artikuliranih sugovornika sa suprotstavljenih argumentacijskih strana koji bi hrvatskoj javnosti razložili prednosti i nedostatke najavljenog referenduma. Razgovarali smo sa SDP-ovim zastupnikom Peđom Grbinom koji se izrazito protivi referendumu inicijative Narod odlučuje.
Poslali smo upite inicijativi Narod odlučuje, kao i udruzi U ime obitelji koja je povezana s ovom inicijativom. Zamolili smo ih za kontakt kompetentne osobe za razgovor, po mogućnosti Željke Markić ili Zvonimira Troskota, glavnog koordinatora inicijative.
"Poštovani, nismo u mogućnosti osigurati sugovornika za Vaš članak", glasio je odgovor tiskovnog ureda inicijative Narod odlučuje.
Kako nam nisu mogli osigurati nijednog sugovornika, poslužit ćemo se rubrikom "Pitanja i odgovori" s njihove službene stranice. Usredotočit ćemo se na pitanja koja najviše izazivaju pozornost javnosti - pitanje preferencijskih glasova i pitanje glasa nacionalnih manjina.
Kako se može uspostaviti veća neposrednost između birača i kandidata za kojeg je glasovao?
"Prema trenutnom izbornom sustavu birač može, ali i ne mora, koristiti jedan preferencijski glas, ali njegov preferencijski glas je ograničen pragom od 10 posto ukupnih glasova liste.
To znači da čak i kad pojedini kandidat ima najveći broj preferencijskih glasova na cijeloj listi – ako taj broj preferencijskih glasova ne iznosi najmanje 10 posto ukupnog broja glasova koje je dobila cijela lista, taj kandidat neće ući u sabor, već će to biti omogućeno onim kandidatima koje je predsjednik stranke stavio na prva mjesta te liste.
Na primjer: lista neke stranke s 15 kandidata u nekoj izbornoj jedinici dobila je ukupno 100.000 glasova. Najviše preferencijskih glasova birača dobio je kandidat koji je na 10. mjestu na listi – dobio je primjerice 9500 glasova. On ili ona, iako ima najviše glasova birača, neće ući u Sabor jer 9500 glasova ne čini 10 posto (10.000) glasova te liste. U Sabor će ući kandidat koji ima manje glasova od njega, ali je postavljen na višem mjestu na listi stranke. Cenzus ili prag od 10 posto koji trenutno ograničava izravne glasove birača, osigurava znatno veći utjecaj na sastav parlamenta od samo jednog čovjeka, predsjednika stranke, nego velikog broja samih birača.
Prema konkretnom primjeru: zbog praga od 10 posto na parlamentarnim izborima u studenom 2015. tek 6 zastupnika osvojilo je mandate preferencijskim glasovanjem birača, a na izvanrednim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. samo njih 11. Bez praga od 10 posto na tim istim parlamentarnim izborima i to u dosadašnjem sustavu sa samo jednim preferencijskim glasom, izravnim glasom svojih birača u hrvatski sabor ušlo bi čak 30 zastupnika.
Zato građanska inicijativa Narod odlučuje predlaže ukidanje praga od 10 posto i uvođenje tri preferencijska glasa svakog birača. Time će se ponovno uspostaviti ustavno načelo neposrednosti biranja te će pojedini saborski zastupnik biti izravno odgovoran svom glasaču koji će mu se uvijek moći obratiti po pitanju pojedine odluke, pozvati ga da vodi politiku u skladu sa svojim predizbornim obećanjima čime će se uspostaviti neposrednija i zdravija demokracija koja će imati znatno viši stupanj stvarnog legitimiteta vlasti. Poredak osvojenih mandata nakon glasovanja zaista će odgovarati stvarnom broju glasova koje je pojedini kandidat i dobio od svojih birača.
Time će se onemogućiti politički klijentelizam i nepotizam koji trenutno vlada hrvatskim političkim prostorom, a legitimnost vlasti uspostavit će se kroz neposredniju volju naroda iz kojeg ona i proizlazi", piše na stranicama inicijative.
Ukida li se Ustavom zajamčeno pravo nacionalnim manjinama?
"Pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru imaju dvadeset i dvije nacionalne manjine te ih, neke samostalno a neke zajednički, prema trenutačnoj zakonskoj odredbi u Hrvatskom saboru predstavlja ukupno osam zastupnika. S prijedlogom drugog referendumskog pitanja građanske inicijative „Narod odlučuje“, nacionalne manjine zadržat će sva prava koja su im zajamčena 15. člankom Ustava RH.
Nacionalne manjine i dalje će imati svoje posebno biračko pravo, a zastupnici manjina zadržat će tzv. „rezervirane mandate“: unaprijed zajamčene mandate koje ne stječu prema općim pravilima izbornog nadmetanja, a koja vrijede za sve druge kandidate. Takvi „rezervirani mandati“ danas postoje samo u osam neeuropskih zemalja i tri europske zemlje: u Sloveniji, na Kosovu i u Hrvatskoj.
Prema modelu „rezerviranih mandata“ zastupnici manjina svoje saborske mandate osvajaju s višestruko manjim ostvarenim legitimitetom (brojem osvojenih glasova) od svih ostalih zastupnika.
Na primjer: na parlamentarnim izborima 2015. zastupnik Furio Radin, kao kandidat u XII. izbornoj jedinici u kojoj se bira i zastupnik talijanske nacionalne manjine nije imao protukandidata te je prema trenutnom zakonskom rješenju mogao pobijediti i samo sa jednim jedinim, dakle vlastitim glasom. Zastupniku austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine, Veljku Kajtaziju, za mandat bila su potrebna samo 83 glasa, dok je u prvih deset izbornih jedinica u prosjeku trebalo osvojiti 17 002 glasa da bi se postalo saborskim zastupnikom.
Zastupnici nacionalnih manjina biraju se u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, pri čemu je Hrvatska jedina država na svijetu koja za sve svoje nacionalne manjine ima posebnu izbornu jedinicu, odnosno njezine multinacionalne podjedinice. Način biranja predstavnika nacionalnih manjina različit je, dakle, od onog koji se primjenjuje na sve ostale zastupnike te su njihovi mandati unaprijed rezervirani i posve neovisni o ukupnom glasačkom poretku nakon izbora.
S obzirom na to da se ne biraju na isti način kao ostali zastupnici, upravo zato jer su izabrani s ciljem zaštite položaja i interesa pripadnika nacionalnih manjina, zastupnici nacionalnih manjina nemaju opći, već specifičan politički mandat.
Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ predlaže da se zastupnicima nacionalnih manjina ne ukidaju tzv. „rezervirani mandati“ kako bi mogli obnašati povjerenje manjinskih zajednica koje predstavljaju. S obzirom da zbog specifičnog načina osvajanja mandata zastupnici manjina nisu od građana dobili opći legitimitet da odlučuju o izvršnoj vlasti, a kako bi se uspostavilo ustavno načelo jednakosti biračkog prava, inicijativa predlaže da im se dopusti glasovanje o svim nadležnostima Hrvatskog sabora osim pri glasovanju o Vladi i o državnom proračunu.
Ovakvim prijedlogom inicijative „Narod odlučuje“ Hrvatska bi i dalje ostala u samom vrhu po proporcionalnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u parlamentima zemalja članica Europske Unije", pojašnjavaju iz inicijative.
Je li „ograničavanje“ prava zastupnika nacionalnih manjina da odlučuju o Vladi i proračunu protuustavno?
"Nije. Za to postoje vrlo snažni argumenti:
1. nedostatak legitimiteta zastupnika manjina da odlučuju o tome tko će formirati Vladu ili biti ministar – jer ulaze u Sabor s daleko manjim brojem glasova
2. velika većina pripadnika nacionalnih manjina uopće ne koristi pravo da glasuje za svoje posebne zastupnike – ukazuje na to da većina pripadnika nacionalnih manjina njih uopće ne smatra svojim zastupnicima
3. sudjelovanje zastupnika manjina u formiranju Vlade iznimno ih politizira, usuđujemo se reći, dovodi u vezu s političkom trgovinom koja nije u interesu ni općeg dobra niti dobra naših sugrađana iz raznih manjina. Jer, smisao predstavništva manjina kroz „rezervirana saborska mjesta” nije da odlučuju o Vladi ili u njoj sudjeluju, već da se zalažu za interese svoje nacionalne manjine.
Ali, istina je da je jako loše postavljeno da prvo treba objaviti referendumsko pitanje pa skupiti u samo dva tjedna oko 400 000 potpisa, a onda tek da Ustavni sud – u koji sudce imenuju HDZ i SDP – odlučuje o tome je li pitanje u skladu s Ustavom. I ovaj poredak je način cenzuriranja građana", piše na službenim stranicama inicijative Narod odlučuje.
"Potpuno neprihvatljiva inicijativa"
S druge strane, Peđa Grbin žestoko se protivi ovim argumentima.
"U Ustavu Republike Hrvatske, u njegovim izvorišnim osnovama, Republika Hrvatska ustanovljena je kao nacionalna država hrvatskog naroda. Ali isto tako i kao država pripadnika nacionalnih manjina.
Polazeći od toga, svi u Republici Hrvatskoj moraju imati ista prava. Jedno od temeljnih prava u demokratskom sustavu je birati i biti biran u predstavnička tijela. Isto tako, kada biraš nekoga u predstavničko tijelo, onda taj mora imati puno pravo da odlučuje.
Meni je potpuno neprihvatljiva inicijativa koja jednom dijelu građana Hrvatske, koji u Hrvatskoj žive, koji u Hrvatskoj plaćaju porez želi odreći pravo da biraju vladu samo na temelju njihove nacionalne pripadnosti. I to je glavni razlog zbog kojeg se protivim inicijativi Narod odlučuje.
I više, što istovremeno predlaže smanjenje svih drugih zastupnika, čemu se načelno ne protivim, osim zastupnika iz dijaspore. Inicijativa Narod odlučuje želi povećati utjecaj građana Hrvatske koji u Hrvatskoj ne žive, nauštrb građana Hrvatske koji u Hrvatskoj žive i plaćaju porez. To je istina o inicijativi Narod odlučuje", kaže Grbin.
Što je s pitanjem preferencijskih glasova? Inicijativa često naglašava potrebu biranja zastupnika imenom, umjesto poretka na izbornoj listi.
"U Hrvatskoj imamo izbore na kojima građani odlučuju kojoj će od listi dati prvenstvo. Odlučuju to na temelju stranke koja ju predlaže, ali isto tako i na temelju članova na listi koji su predloženi. Pored toga, imamo i jedan preferencijski glas. U cijeloj ovoj inicijativi koju predstavljaju pajdaši gospođe Markić, ovo pitanje je najmanje sporno. Dapače. Međutim, problematično je što se to pitanje koristi kako bi se prikrile sve druge stvari koje inicijativa Narod odlučuje pokušava progurati mimo njih. Dakle, preferencijalnim glasanjem je zaklonjeno ovo što sam već govorio: želi se smanjiti utjecaj građana koji žive u Republici Hrvatskoj, želi se u potpunosti anulirati utjecaj nacionalnih manjina na politički život i odlučivanje, a istovremeno se povećava utjecaj dijaspore.
Ako me pitate zbog čega se protivim referendumskoj inicijativi, mislim da je ovo itekako dovoljno", smatra Grbin.
Što je s pojašnjenjem inicijative u kojem navode kako se prava manjina neće ukinuti, već će ih samo isključiti iz glasanja o proračunu i vladi?
"Koje su dvije najvažnije odluke svakog parlamenta? Najvažnija ovlast svakog parlamenta je odlučivanje o izvršnoj vlasti i distribuciji novca. Dakle, glasanje o vladi i glasanje o proračunu. Ako jednom zastupniku odreknete mogućnost da glasa o vladi i proračunu, sve ostalo je mrtvo slovo na papiru i taj zastupnik prestaje biti zastupnik. Taj zastupnik postaje samo figura kako bi se kitili da, eto, i mi u Hrvatskoj na neki način štitimo prava nacionalnih manjina. Odreći nacionalnim manjinama pravo da odlučuju o vladi i da odlučuju o tome kako će se definirati proračun Republike Hrvatske, znači stvoriti od njih građane drugog reda", kaže zastupnik SDP-a.
Prema vama, stoji li njihova tvrdnja da će, u slučaju pozitivnog ishoda referenduma, “Hrvatska ostati u samom vrhu po proporcionalnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u parlamentima zemalja članica Europske Unije”?
"Što se tiče EU, dao sam si malo slobode i pogledao kako je to u drugim zemljama. Primjerice, u zadnjih 40 godina u Finskoj, u gotovo 90 posto tog vremena švedska stranka sudjelovala je u vladi. U Finskoj to nitko ne dovodi u pitanje. Dapače, u Finskoj švedska nacionalna manjina ima daleko veća prava na razini cijele Finske, nego što to ima bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj.
I onda meni netko prodaje priču da smo mi u vrhu po pravima. To je daleko od istine. Mi smo išli u dobrom smjeru, dapače, ugovorom o pristupanju EU, obvezali smo se provoditi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a sada, neki u Hrvatskoj pokušavaju napraviti korak unatrag", rekao je Grbin.
Postoji li neki skriveni cilj iz ove inicijative i pripadajućeg joj referenduma?
"Pravi cilj je napad na Plenkovića i napad na nacionalne manjine. Boli ih briga za štetu koja će se pritom napraviti. Boli ih briga tko će u procesu stradati", smatra SDP-ovac.
Koje su dugoročne posljedice ovog referenduma?
"U ponedjeljak smo čuli koji je sljedeći cilj i mislim da oko toga nema dvojbe. Pripremat će se o referendum o zabrani pobačaja u Republici Hrvatskoj", rekao je Peđa Grbin u razgovoru za Index.