Za istu stvar profesori u Osijeku i Splitu dobili presudu, a u Zagrebu izgubili: "Učim djecu pravdi koje nema"

Foto:Index

"RADIM 38 godina kao profesorica u zagrebačkoj osnovnoj školi. Predajem djeci fiziku i istovremeno im nastojim usaditi prave vrijednosti, nastojim ih privoljeti da rade, da marljivo uče, budu pošteni i pravedni.

S druge strane vidim da to u Hrvatskoj ne prolazi, iako se cijeli život vodim ovime o čemu nastojim i djecu podučiti. Moja priča nije neka tragična ljudska sudbina, ali sudska presuda koju sam izgubila je kap koja je prelila čašu ", rekla je u razgovoru za Index zagrebačka profesorica.

Ona je prije tri godine trebala dobiti jubilarnu nagradu za 35 godina rada. Dobili su je svi profesori godinu prije, kao i sve godine poslije. Međutim 2013. Vlada je zaustavila isplatu jubilarnih nagrada.

Potom su krenule tužbe protiv države, a hrvatski sudovi za isti predmet donosili su različite odluke. Tako su profesori u Osijeku i Splitu, kaže nam, dobili presudu i morala im je biti isplaćena jubilarna nagrada, dok profesorima u Zagrebu nije.

Svi počeli gubiti na sudu

O nejednakoj sudskoj praksi, javnost su u travnju izvijestili Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. No, ono što se od tada dogodilo je samo odmoglo profesorima.

Svi redom počeli su gubiti tužbe protiv države.

"Sad vise nitko od profesora u Hrvatskoj ne uspijeva dobiti presudu kojom im je država dužna isplatiti jubilarnu nagradu za dugogodišnji rad u školama. Otkako smo u travnju upozorili na nejednaku sudsku praksu jer nije u redu da profesorima i jednom dijelu Hrvatske država isplati jubilarnu nagradu, dok drugima ne, od tada su sudovi redom krenuli donositi presude u kojima se odbija tužba profesora. Sad jubilarne nagrade odbijaju isplatiti svima u Hrvatskoj za tu 2013. godinu, u sporovima koji su te sad došli na red", rekao je za Index Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Predsjednica SHU, Sanja Šprem za Index je utvrdila kako se nejednaka sudska praksa pretvorila u odbijajuću.

Upravo je vertikala sindikata obrazovanja u travnju još upozorila javnost na pravosudnu diskriminaciju i povredu ustavnog prava na jednakost građana pred sudovima i otkrila istinu o tužbama radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu.

Diskriminacija na sudu

Mihalinec  je kazao kako su građani sustavno diskriminirani na sudovima Republike Hrvatske jer RH nije osigurala primjenu jednakog prava za sve građane na cijelom svom teritoriju.

Na diskriminaciju je ukazao na primjeru tužbi radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu koje su sindikati pokrenuli još sredinom te iste godine. Podsjetio je kako je u prosincu 2012. godine 6 od 11 sindikata javnih službi, među kojima nisu bili sindikati iz sustava obrazovanja i znanosti, potpisalo Dodatak I Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim je za 2013. godinu ugovorena osnovica za isplatu jubilarne nagrade u iznosu od 500 kuna umjesto 1800 kuna.

Osnovica od 1800 kuna bila je ugovorena u granskim kolektivnim ugovorima u sustavu obrazovanja, koji su tada bili na snazi. Temeljem važećih granskih ugovora te članka 7. tada važećeg Zakona o radu koji je nalagao primjenu za radnika najpovoljnijeg prava, sindikati obrazovanja su, nakon isplate jubilarnih nagrada po osnovici od 500 kuna za svoje članove, pokrenuli sudske tužbe za nadoknadu razlike do pune osnovice od 1800 kuna.

Kompjuterskim sustavom sporovi raspoređeni na županijske sudove diljem zemlje

"U većini sporova općinski sudovi presudili su u korist radnika, međutim Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta inzistiralo je da se ravnatelji škola žale i šalju predmete na 2. stupanj – županijske sudove, objasnio je Mihalinec i naglasio kako su se tada počele događati diskriminacije.

Županijski sudovi su u ovim predmetima presuđivali različito, neki u korist, a neki protiv radnika, a interesantno je kako su presude protiv radnika donošene u onim županijama u kojima je koalicija na vlasti bila slična koaliciji u državnoj vlasti", rekao je Mihalinec.

S obzirom na to da su kaže, neki sudovi bili zatrpani tužbama, kompjuterskim sustavom su sporovi raspoređeni na županijske sudove u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Bjelovaru. Ovu metodu Mihalinec je nazvao Bingo sustavom, s obzirom na to da sudovi nemaju ujednačene prakse pa je nekim tužiteljima izbor određenog suda donio sreću i presudu u njegovu korist, a drugima nesreću i gubitak parnice.

Kap koja je prelila čašu bile su, kaže, presude sa splitskog Županijskog suda u kojima je isti sudac presudio u korist tužitelja, profesora, koji su dolazili s područja Splitske županije, a u parnicama tužitelja koji su dolazili s ostalih područja Hrvatske presudio je protiv tužitelja, zgrozio se Mihalinec i dodao kako se očito ne sudi ujednačenom sudskom praksom već se odluke donose na zavičajnom, rođačkom i stranačkom pravu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem navedeno je potkrijepila primjerom iz iste zbornice.

"Dvjema osobama iz iste škole, istih godina staža u isti dan donesene su presude, jedna je na Županijskom sudu u Osijeku dobila spor, a druga je na Županijskom sudu u Zagrebu spor izgubila", rekla je Šprem.

Naglasila je kako je ovakvih slučajeva mnogo, a s obzirom na to da je isti odvjetnik podnosio tužbe i za osnovne i za srednje škole, očito nije problem u tužbenom zahtjevu i odvjetniku nego u neujednačenoj sudskoj praksi.

Vrijednost tužbi 9 milijuna kuna

Šprem i Mihalinec su kazali kako su sindikati svaki izgubljeni slučaj poslali na reviziju Vrhovnom sudu te paralelno podnijeli ustavne tužbe Ustavnom sudu s obzirom na to da u hrvatskom Ustavu stoji kako Vrhovni sud mora osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njihovoj primjeni.

Vrhovni sud je odlučio ne odlučivati o njihovim revizijama uz objašnjenje kako je vrijednost spora ispod 10.000 kuna, a Vrhovni sud ne provodi revizije sporova ispod tog iznosa.

"Bez obzira na to što formalni pojedinačni uvjeti za reviziju Vrhovnog suda nisu ispunjeni, ukupna vrijednost do sada podnesenih 4.500 tužbi u konačnici iznosi 9 milijuna kuna, kojima kada se pridodaju troškovi sudskih postupaka, kamata i mogućih ovrha mogu rasti i do 20 milijuna kuna.

To svakako nije iznos koji bi Vrhovni sud trebao ignorirati i ne odlučivati u ovim sporovima, smatraju sindikalisti. Zaključili su kako se država neodgovorno ponaša prema državnom novcu, budući da se ne želi nagoditi s tužiteljima te da bi se novac umjesto na sudske troškove radije mogao utrošiti na kupovinu pametnih ploča za učionice i ostale troškove nastave.

Iznošenjem ovih slučajeva u javnost ne želimo raditi pritisak na sudove, već želimo apelirati na Vladu RH koja se naziva reformskom, da napravi reforme u pravosuđu i osigura pravnu sigurnost i sudstvo jednako dostupno svima pod jednakim uvjetima", rekli su Šprem i Mihalinec, koji sad žalbe podnose Ustavnom sudu za kojeg se nadaju da će iskoristiti svoje ovlasti i svojom odlukom usmjeriti Vrhovni sud da ispuni svoju osnovnu zadaću, a to je osiguravanje jednake primjene prava svim članovima Sindikata.