U zvjezdanom sustavu udaljenom od nas samo 3000 svjetlosnih godina, što je relativno blizu u svemirskim razmjerima, zvijezda će eksplodirati u novu te će cijeli sustav postati vidljiv golim okom. Radi se o jedinstvenoj prilici za promatranje noćnoga neba, s obzirom na to da ovakvome događaju u prosjeku možemo svjedočiti svakih 80 godina, piše NASA.
T Corona Borealis (T CrB), u zviježđu Sjeverna kruna, posljednji je put eksplodirala 1946. godine, a astronomi smatraju da će to ponoviti između veljače i rujna 2024. godine. Neki su se možda zapitali kako zvijezda može eksplodirati više puta. Naime, sve ovisi o vrsti eksplozije.
Razlika između nove i supernove
Nova se od supernove razlikuje po tome što se ne radi o eksploziji cijele zvijezde, nego samo njenog vanjskog sloja. Tijekom supernove dolazi do uništenja zvijezde, pri čemu ona može nakratko zasjati jače od cijele galaksije.
Magnituda sjaja zvjezdanog sustava T CrB inače iznosi +10, što znači da ga ne možemo vidjeti golim okom. Tijekom nove će magnituda skočiti na +2 (što je niža magnituda, sjaj je veći), odnosno zvijezda će zasjati na nebu poput Sjevernjače. Ovaj događaj će biti vidljiv golim okom nekoliko dana, a dalekozorom više od jednog tjedna, nakon čega će sustav ponovno "potamnjeti" na narednih 80 godina.
Kako promatrati novu?
Ako želite promatrati ovaj nebeski spektakl, najbolje je otići daleko od gradskih svjetala i pronaći mirno mjesto nasred nekog polja. Zatim potražite na noćnome nebu zviježđe Sjeverna kruna — mali, polukružni luk u blizini zviježđa Herkul i Volar. Ovdje će se u jednom trenutku pojaviti "nova" sjajna zvijezda.
Ova ponavljajuća nova samo je jedna od pet u našoj galaksiji. Do nje dolazi jer se radi o binarnom sustavu. Naime, T CrB se sastoji od dvije zvijezde, bijelog patuljka i crvenog diva. Kada crveni div postane nestabilan zbog sve veće temperature i tlaka te krene izbacivati vanjske slojeve, bijeli patuljak mu je dovoljno blizu da sakuplja tu materiju na svoju površinu.
Gusta atmosfera bijelog patuljka se na kraju tako zagrije da dolazi do brze termonuklearne reakcije – koja proizvodi novu koju vidimo sa Zemlje.
Zona smrti i ubojite kozmičke zrake
"Ove nove su u osnovi hidrogenske bombe", rekao je za New York Times astrofizičar Bradley s Državnog sveučilišta Louisiana u SAD-u. No, nema razloga za brigu. Nova je mnogo slabija eksplozija od supernove, a ova će se zbivati predaleko da bi oslobođena energija mogla nauditi životu na Zemlji.
Što u slučaju supernove? I ona nam mora biti jako blizu da bi bila opasna. Stručnjaci su u novije vrijeme izračunali "zonu smrti", odnosno udaljenost pri kojoj takva eksplozija može uništiti život na drugim svemirskim tijelima. Procijenili su da supernova može imati ubojiti učinak u krugu od 25 do 50 svjetlosnih godina.
"Supernove (SNe) su izvori ekstremnih ultraljubičastih, rendgenskih i gama zraka. One stvaraju kozmičke zrake, odnosno atomske jezgre visoke energije", navode znanstvenici u studiji. Te kozmičke zrake, tvrde astrofizičari, mogu uništiti ozonski omotač i prouzročiti dugotrajno oštećenje u životnim oblicima unutar Zemljine biosfere.