ZAGREB je u srijedu 19. studenog na listi stranice koja prati kvalitetu zraka IQAir bio 18. najzagađeniji veliki grad u svijetu - lošiji od pakistanskog Karačija, a bolji od talijanskog Milana (slika dolje). Najgori je bio indijski Delhi, a odmah iza njega Sarajevo.
Stranica AccuWeather upozorila je u srijedu da je zrak u Zagrebu vrlo nezdrav (dolje).
Na grafikonu DHMZ-a jasno se vidi da je klizni prosjek za posljednja 24 sata na postaji Zagreb-3 za čestice PM10 iznosio 56.32 µg/m³, a za PM2.5 oko 51.94 µg/m³. To je oko tri i pol puta više od granične vrijednosti koju za PM2.5 preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te oko 2.6 puta više od granice koju je prihvatila EU.
Naime, prema smjernicama WHO-a iz 2021. dnevna (24-satna) srednja koncentracija PM2.5 trebala bi biti manja od 15 µg/m³, a srednja godišnja manja od 5 µg/m³.
Studija naših stručnjaka iz 2019. godine pokazala je da su godišnje razine PM10 u sjevernom dijelu Zagreba na Ksaverskoj cesti bile 21 μg/m3, u Đorđićevoj ulici u centru Zagreba 26 μg/m3, a u Sigetu u Novom Zagrebu 30 μg/m3, dakle višestruko veće od preporučenih.
Zagreb ima posebno loš zrak zimi
Kvaliteta zraka u Zagrebu često se pogoršava u hladnom dijelu godine zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, povećane potrošnje fosilnih goriva i grijanja te emisija iz prometa. Problem postaje posebno izražen zbog tzv. temperaturne inverzije, pojave koja sprječava vertikalno miješanje zraka i uzrokuje zadržavanje onečišćujućih tvari u nižim slojevima atmosfere. Problem postaje veći kada duže vrijeme nema oborina koje bi očistile zrak. Ovo stanje rezultira visokim koncentracijama čestica PM10 i PM2.5, koje su opasne za ljudsko zdravlje.
Kako smo već pisali na Indexu, Zagreb i Hrvatska po onečišćenju zraka spadaju negdje u prosjek EU (grafika dolje).
Što je temperaturna inverzija?
Temperaturna inverzija je meteorološki fenomen pri kojem temperatura zraka raste s visinom, umjesto da pada kako je inače uobičajeno u atmosferi. Ovo stanje stvara sloj toplijeg zraka iznad hladnijeg, čime se sprječava podizanje toplijeg zraka u visinu i njegovo vertikalno miješanje.
Inverzija najčešće nastaje tijekom mirnih, vedrih i hladnih noći, kada se tlo brzo hladi, a s njim i zrak neposredno iznad njega. Topliji zrak iznad tog sloja stvara "poklopac" koji zarobljava hladan zrak i onečišćenja poput prašine, dima i čestica u blizini tla. Ova situacija je česta u zimskim mjesecima, osobito u urbanim područjima smještenim u kotlinama, poput Zagreba, jer dodatni izvori zagađenja (grijanje i promet) pogoršavaju situaciju.
Što su PM10 i PM2.5 i kako nastaju?
PM10 i PM2.5 su sitne čestice koje lebde u zraku i dolaze iz različitih izvora. PM10 su čestice promjera do 10 mikrometara (µm), a PM2.5 još sitnije, manje od 2.5 mikrometra. Njihovi izvori uključuju ložišta na ugljen, drvo ili naftne derivate koja emitiraju velike količine čestica, osobito u zimskim mjesecima.
Veliki onečišćivači su i automobili, posebno oni s dizelskim motorima. Postrojenja za obradu metala, proizvodnju cementa i druge industrijske aktivnosti također su značajan izvor. Plinske peći i štednjaci emitiraju dušikove okside i PM2.5 čestice, što doprinosi zagađenju u zatvorenim prostorima.
Zašto su PM2.5 čestice opasne čak i pri niskim koncentracijama?
PM2.5 čestice dovoljno su male da prodiru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, gdje mogu uzrokovati upalne procese i oksidativni stres. Istraživanja pokazuju da ne postoji "sigurna razina" ovih čestica - čak i koncentracije ispod preporučenih granica mogu uzrokovati zdravstvene probleme, osobito kod osjetljivih skupina poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Posljedice izloženosti onečišćenom zraku uključuju razvoj i pogoršanje akutnih bolesti kao što su astma, bronhitis i druge respiratorne bolesti.
Kronične posljedice uključuju razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i karcinoma pluća.
Skraćeni životni vijek
Prema znanstvenim procjenama, u Europskoj uniji svake godine od posljedica udisanja onečišćenog zraka prerano umire oko 400.000 ljudi.
Na razini EU, emisije iz plinskih štednjaka uzrokuju oko 40.000 preranih smrti godišnje, što je više nego od prometnih nesreća.
Koliko zagađeni zrak skraćuje život?
Prema stranici Air Quality Life Index (AQLI), zagađenje zraka u prosjeku po glavi stanovnika u svijetu skraćuje očekivano trajanje života za gotovo dvije godine (u odnosu na trajanje koje bi se očekivalo da onečišćenja nema), što je značajno više od pušenja, droge, alkohola, nehigijenskih uvjeta života, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze i ratnih sukoba (grafikon dolje).
Treba imati na umu da će cigarete u prosjeku skratiti život pušača za više godina, no onečišćeni zrak šteti mnogo većem broju ljudi pa je, kada se uprosječi, on veći uzrok smrti od pušenja. Pušenje određenoj osobi prema WHO-u u prosjeku skraćuje život za oko 10 godina.
Kako se zaštititi?
S onečišćenjem zraka bore brojni se brojni europski gradovi i države. Do sada je taj problem najbolje riješila Švicarska, osobito zakonom kojim je zabranila ulazak dizelskih vozila u gradove.
Što po tom pitanju možemo sami učiniti?
Prije svega trebali bismo tijekom vršnih sati zagađenja (obično rano jutro i večer) izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom.
Preporučuje se provjetravati domove u razdobljima niže zagađenosti, poput podneva.
Maske s filtrima, poput N95 ili FFP2, mogu filtrirati do 95% čestica PM2.5 i PM10 te značajno smanjiti izloženost onečišćenju. Njihova učinkovitost ovisi o pravilnom nošenju. U azijskim zemljama one su uobičajen prizor na ulicama.
Moderni pročišćivači zraka s HEPA filtrima mogu ukloniti do 99% PM čestica iz zraka unutar zatvorenih prostora. Posebno su korisni u kućanstvima koja se nalaze u blizini prometnih ili industrijskih zona.
Debele zavjese i antiprašni prekrivači za prozore i vrata mogu smanjiti prodor čestica u unutarnje prostore. Prozori s ugrađenim filtrima dodatno sprječavaju ulazak onečišćenja.
Klima uređaji opremljeni HEPA ili elektrostatičkim filtrima učinkovito uklanjaju čestice iz zraka u prostoriji. Idealni su za kontinuiranu zaštitu u urbanim područjima.
Koliko su učinkovite navedene mjere i u kojim okolnostima ilustrira donja tablica.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.