SINOĆNJI potres magnitude 3.1 prema Richteru s epicentrom u Markuševcu uznemirio je Zagrepčane, dok se nepuna dva sata kasnije treslo i u Dalmaciji gdje je prema podacima Seizmološke službe Hrvatske kod Sinja zabilježen potres magnitude 3.0 po Richteru.
I dok se područje Dalmacije posljednjih mjesec dana učestalije trese, seizmička aktivnost na području Zagreba dulje vrijeme je bila slabija. Zato je sinoćnji potres posebno uznemirio Zagrepčane, koji se još nisu oporavili ni od jakog potresa u ožujku 2020. kad je Zagreb pogodio potres magnitude 5.5 po Richteru te se mnogi pribojavaju novog jačeg potresa.
Seizmolog Kuk: Ovaj zagrebački potres ne treba promatrati kao uvod u neki jači
Index je stoga jutros razgovarao sa seizmologom Krešimirom Kukom koji nam je objasnio da ovaj sinoćnji zagrebački potres ne treba promatrati kao uvod u neki jači.
"Ne možemo ga tumačiti kao najavu u neki veći, no potrese ne možemo predviđati. Zasad ga treba promatrati kao još jedan na ovom području koje je neko vrijeme bilo mirnije. Nakon jače serije potresa koja je završila lani, neko vrijeme nije bilo jačih potresa na zagrebačkom području", kazao je Kuk za Index.
Navodi kako je teško definirati koja je granica jačine potresa za koju ćemo reći da se osjetio, ističući kako stanovništvo s markuševečkog i podsljemenskog područja osjeti i slabije potrese.
"Evo jučer smo na markuševečkom području imali i jedan potres od 1.3 po Richteru i on se osjetio u cijelom markuševečkom dijelu i takvih je potresa bilo dosta. Mi smo ugrubo procijenili da je vrijednost magnitude oko 2 kad možemo reći da se potres osjetio na širem području, no to je gruba procjena, nikad se ne može definirati točno. Kako će se potres osjetiti ovisi i o dobu dana ili noći, o miru koji vlada", objasnio nam je seizmolog Kuk.
Sinoćnji potres s epicentrom na području Zagreba osjetio se i u Zagorju i Samoboru
Dodaje i kako nije moguće točno reći kad je u zagrebačkoj seriji bio posljednji potres koji se osjetio na cijelom zagrebačkom području, ali da je sigurno da u posljednjih pola godine nije bilo potresa koji bi se osjetili na širem području grada.
"Ovaj sinoćnji potres osjetio se i šire od Zagreba, imamo dojave da se osjetio u Samoboru i Zagorju, dakle par desetaka kilometara od Zagreba. Koliko će se potres daleko manifestirati ovisi o magnitudi. Ovo jučer je bio potres umjerene jačine i u noćnim satima i dosta se jako manifestirao, ljudi su se stoga jako uplašili jer smo se naviknuli da se zagrebačko područje smirilo", rekao nam je Kuk.
Još jednom je naveo kako ne postoji način da bi se najavljivali potresi, no za sada je, kaže, ovaj potres samo dokaz da zagrebačko epicentralno područje nije zamrlo.
"Što se tiče lanjske serije potresa na zagrebačkom području, koje se smirilo, to ujedno ne znači da više nikad na njemu nećemo imati potrese, no ne treba širiti paniku. I ovaj potres sam po sebi ne znači ništa posebno i ne treba ga tumačiti na taj način. No ni za jedan potres ne možemo tvrditi da se nakon njega neće dogoditi više njih, no nije ih moguće pretkazivati", zaključio nam je Kuk tumačenje potresa na zagrebačkom području.
O potresima u Dalmaciji
Za potres koji se sinoć dogodio u Dalmaciji, u blizini Sinja, ističe kako nema veze sa Zagrebom.
"Sinoć je u okolici Sinja zabilježen potres magnitude 3.0 i vidimo da je Dalmacija zadnjih mjesec dana seizmički aktivnija od prosjeka. Na cijelom području Dalmacije bilježimo više potresa, no oni nisu nikako povezani niti s potresima na zagrebačkom području kao niti na području Banije. Isto tako ni zagrebački potresi nisu direktno povezani s epicentralnim područjem oko Petrinje", rekao je Kuk.
O potresima na Baniji
Za petrinjsko područje kaže kako je još aktivno, ali da su i ondje sad potresi slabiji i rjeđi, iako ih još ima.
"Realno je za očekivati da će se narednih mjeseci seizmička aktivnost i dalje manifestirati na području Banije", kazao nam je Kuk.
Što znače potresi u susjednim zemljama
Budući da su prethodnih dana zabilježeni i potresi u Austriji te Sloveniji, pitali smo ga što to znači i jesu li ti potresi povezani s onima na našem području.
"Što se tiče susjednih zemalja, pa i puno daljih zemalja, sigurno možemo reći da smo postali više zainteresirani za potrese. Dok kod nas nije bilo jačih potresa, sigurno je da se nisu ovako učestalo pratili i objavljivali potresi u susjednim i daljim zemljama. Ono što možemo reći je da se seizmička aktivnost globalno nije pojačala. Svugdje na svijetu imamo periode jače i slabije aktivnosti. Nema neke nepravilnosti koje bismo mogli uočiti, no na našim područjima je seizmički aktivnije područje, to osjetimo. U Hrvatskoj, čak i na području balkanskog poluotoka je jača seizmička aktivnost, to se vidjelo i po Grčkoj posljednjih mjeseci, koja ima više potresa, no to su takvi periodi i oni će proći", zaključuje Kuk.