Zabrinuti su napustili Davos
Raspoloženje na kraju petodnevnog summita bilo je poprilično tmurno, prenosi LA Times. 2500 "vrlo važnih osoba" u nedjelju je napustilo Davos zabrinuto onime što svijetu predstoji u 2012. Iako je šampanjac tekao u potocima, atmosfera je bila mrtva, a entuzijazam koji je obilježavao prethodne Svjetske ekonomske forume nestao je.
Usprkos nastojanjima zemalja Europe da zauzda krizu, opći je dojam glavešina okupljenih u Davosu da će se kriza ponovno rasplamsati te da će se posljedice preliti na ostatak planete. Jedna od posljednjih vijesti iz Davosa koju su prenijeli mediji je izjava visoko pozicionirane MMF-ove Christine Lagarde o tome kako nijedna svjetska ekonomija nije imuna na europsku dužničku krizu. "Radi se o krizi čije bi se posljedice mogle prelijevati iz jedne ekonomije u drugu utječući tako na sve svjetske ekonomije", kazala je Lagarde.
Zanimljivo je i pozicioniranje zemalja G20 koje su zauzele stav kazavši da nemaju dovoljno fiskalnog prostora za izdržati još jedan val globalne krize.
Brutalne posljedice globalne krize
Prošle su četiri godine od početka brutalne globalne recesije koja je 200 milijuna ljudi diljem svijeta ostavila bez posla i koja je pokrenula globalne prosvjede za okupaciju javnih prostora. Postavljalo se pitanje je li kapitalizam 20. stoljeća iznevjerio društvo 21. stoljeća. Jedno od osnovnih pitanja koje se ponavljalo jest ono vodi li potpuno slobodno tržište do društvenog kolapsa?
Iz Davosa su stizale vijesti poput one da je slobodno tržište zakazalo te da bi se zapad trebao okrenuti državnom kapitalizmu kakvoga provodi Kina.
Elite nemaju odgovore na svjetske probleme
Elite u Davosu nisu adekvatno odgovorile na probleme svjetskog siromaštva, te na sve neravnomjernije raspodjele svjetskog bogatstva, no ipak shvatile su da ekonomski rast u kalkulaciju mora uključivati siromašne, da je stvaranje novih radnih mjesta od krucijalne važnosti za ekonomski rast te da svima dostupna hrana, siguran krov nad glavom te dostupno zdravstveno osiguranje i obrazovanje moraju biti dijelom svih potencijalnih rješenja.
LA Times prenosi komentar Paula Polmana sa završnog panela održanog u nedjelju, na kojem je kazao "ako zbilja želite pojednostavniti stvari, onda je nužno kazati da već živimo iznad svojih mogućnosti i radimo to predugo. Sada nas je sustigao trenutak istine".
Vikram Pandit, izvršni direktor Citigroupa rekao je da će"kriza eura koštati jedan posto svjetskog BDP-a", te postavio pitanje "Koliko je to radnih mjesta? Koliko ljudi ne radi zbog toga? Što možemo učiniti kako bismo se suočili s najvećim pitanjem ovog desetljeća, a to je stvaranje novih radnih mjesta?"