DANAS se u saboru glasa o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima koji bi ako prođe onda išao u drugo čitanje. Ovaj je zakon čedo ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek (HDZ) koja ga je najavljivala još u svojem prošlom mandatu na čelu Ministarstva u Runjaninovoj 2.
>> HDZ gura zakon koji bi mogao dovesti do gašenja komentara na portalima
Prijedlog zakona je Obuljen Koržinek jučer predstavila u saboru te naglasila kako očekuje da će se donošenjem kvalitetnijeg zakonskog okvira stvoriti bolji uvjeti za rad medija i pridonijeti podizanju profesionalnih standarda. Dodala je kako se zakonskim prijedlogom čini iskorak u zaštiti djece i sprječavanju govora mržnje, a predviđa se i veća transparentnost u objavi podataka.
Saborska oporba žestoko kritizirala prijedlog zakona
Saborska oporba problematizirala je odredbu zakona o odgovornosti nakladnika za komentare korisnika na internetskim portalima, istaknuvši da bi nakladnici zbog nemogućnosti kontrole, odnosno kako ne bi potpali pod kaznene odredbe zbog, primjerice, govora mržnje, mogli sasvim onemogućiti komentare što bi posljedično moglo dovesti do cenzure i ograničavanja javne riječi.
"Predviđaju se kazne do milijun kuna portalima na kojima se nađu neprimjereni komentari čitatelja. Nisu odgovorni čitatelji već vlasnici portala. Je li ovo kraj komentarima na portalima?" napisala je na Facebooku Marijana Puljak iz stranke Centar.
Znakovito je da je Obuljen Koržinek javnu raspravu o nacrtu Zakona zaključila još u veljači ove godine, ali onda je došla pandemija koronavirusa, kao i parlamentarni izbori, pa je trebalo čak devet mjeseci da stotinjak stranica teksta novog prijedloga dođe od Runjaninove 2 do Markovog trga.
U međuvremenu je HDZ pobijedio na izborima, a u međuvremenu se dogodio i napad kalašnjikovom 22-godišnjeg Danijela Bezuka na Markov trg, za koji je premijer Andrej Plenković između ostaloga optužio i proces desničarske radikalizacije društva koja se provodi i na internetu. Ubrzo nakon toga je Obuljen Koržinek izvukla iz ladice prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima, u kojem se napose internetskim portalima želi zagorčati život i to - zbog komentara čitatelja ispod članaka.
Sporni članak 93
U članku 93. prijedloga Zakona o elektroničkim medijima predlaže se "odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik". To znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Kazna je od 100 tisuća do milijun kuna.
Na nacrt prijedloga ZEM-a tijekom javnog savjetovanja, koje je završilo u ožujku ove godine, upućeno je više od 600 prijedloga i primjedbi medijskih nakladnika i druge zainteresirane javnosti, a ministrica Obuljen Koržinek je izjavila kako je Ministarstvo prihvatilo "veliki dio primjedbi" iz javne rasprave. Ipak, teško se može reći da je prijedlog novog ZEM-a izazvao oduševljenje među onima kojima se on bavi. Uostalom, savjetovanje se provodilo na početku pandemije koronavirusa, koja je bila tema broj jedan u javnosti, pa se nije baš obratila pozornost na implikacije novog Zakona.
Cijela je situacija naročito cinična ako se podsjetimo da je ministrica kulture europski novac, i to više od milijun kuna, nedavno dodijelila jednom filoustaškom, ekstremno desnom portalu, a sada se odjednom preko komentara ispod članaka ide žustro boriti protiv porasta ekstremizma u hrvatskom društvu.
Koliko elektroničkih medija ima u Hrvatskoj?
Da bi se veliki utjecaj novog zakona mogao bolje razumjeti treba reći da na području Republike Hrvatske uz Hrvatsku radioteleviziju danas djeluje 26 televizijskih nakladnika koji emitiraju 29 programa te 138 radijskih nakladnika koji emitiraju 149 programa, dok je broj pružatelja elektroničkih publikacija narastao s 276 na 336 elektroničkih publikacija. Također djeluje i 59 pružatelja medijskih usluga koji emitiraju putem satelita, kabela i interneta s 96 programa te 12 pružatelja usluga na zahtjev s 14 usluga.
Pokušali smo razjasniti prijepore s prijedlogom Zakona o elektroničkim medijima koji gura Ministarstvo kulture i medija u razgovoru s odvjetnicom Vanjom Jurić, specijaliziranoj za medijsko pravo. Jurić između ostaloga zastupa Index i Indexove novinare na sudu.
>> Novi HDZ-ov Zakon o elektroničkim medijima ograničit će slobodu i medija i građana
>> Odvjetnica Alaburić o Zakonu o elektroničkim medijima: Sporne su prekršajne odredbe
Odvjetnica Vanja Jurić: Zakon zadire u uređivačku politiku medija
Po njenom mišljenju, prijedlog Zakona koji je iznjedrilo Ministarstvo kulture i medija "ima dosta mana i ne vidim da donosi značajna poboljšanja".
"Veliki su problem, na primjer, odredbe koje zadiru u način na koji će mediji izvještavati o pojedinim temama. Zakon može propisati što se smatra nedopuštenim odnosno zabranjenim, ali ne više od toga, posebno ne ulaziti u neka pitanja uredničke politike. Prijedlogom Zakona propisano je, primjerice, kako mediji moraju udovoljiti kriterijima da jednako zastupaju različite pristupe i mišljenja, da vijesti moraju biti nepristrane, a komentari moraju biti lako prepoznatljivi te kako su mediji obvezni promicati nepristranost u vezi s trenutačnom javnom politikom", rekla nam je Jurić.
"Za nepoštovanje tih načela propisane su ozbiljne novčane kazne, iako je potpuno nezamislivo da redakcijama bilo tko objašnjava na koji način će pristupiti određenoj temi i koja će mišljenja zastupati. Danas više doista ne bi smjelo biti sporno da pojedini medij ima pravo imati vrlo izražen stav o određenoj temi, čak i stav koji netko može smatrati pristranim te da ima pravo zauzeti jednu stranu u odnosu na neki događaj, posebno kada se radi o javnim politikama", objašnjava Jurić.
Što je točno "vrijeđanje dostojanstva čovjeka"?
Posebno je sporna i nejasna odredba kojom se eksplicitno zabranjuje u medijskim prilozima vrijeđati dostojanstvo čovjeka, ističe. "Ne mislim da eventualne povrede dostojanstva zakonodavac treba posebno poticati, ali nesporno je da povreda dostojanstva u mnogim slučajevima nije zabranjena", kaže Jurić.
Pa objašnjava: "Kritički medijski prilozi, kojima se kritizira ili problematizira primjerice postupanje nekog političara ili dužnosnika, aferu u koju je uključen ili drugi događaj od javnog interesa, često, u pravnom smislu, uključuju i povredu dostojanstva tih osoba. To je dopušteno i našim zakonima i međunarodnim dokumentima, kao i odlukama hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava. Zaštita dostojanstva nije apsolutno pravo, nego je podložna ograničenjima. Iako je ova odredba, dakle, protivna našim zakonima i praksi najviših sudova, čl. 90. prijedloga Zakona Vijeću za elektroničke medije daje ovlast da donese odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijskih usluga ako utvrdi da je povrijedio tu odredbu."
Odgovornost nakladnika za komentare u određenim slučajevima postojala je i do sada, a odluke o tome već su donijeli Europski sud za ljudska prava (ESLJP) i naš Ustavni sud.
Međutim, i ESLJP i Ustavni sud RH utvrdili su da takva odgovornost nakladnika postoji ako su ispunjeni određeni uvjeti, a ne uvijek i neovisno o bilo kakvim okolnostima, kaže Jurić i dodaje: "Zakon o elektroničkim medijima ovakvom formulacijom ide protiv odluka ESLJP-a i Ustavnog suda."
Nejasne odredbe
Jurić kaže da je sama odredba koja se odnosi na to potpuno nejasna.
"Nejasno je ostavljeno, možda i namjerno, za kakvu vrstu sadržaja korisnika je nakladnik odgovoran, kao i u kojem trenutku on postaje odgovoran. Je li odgovoran odmah, samim trenutkom kada treća osoba objavi komentar, ili nakon 24 sata ili nakon pet dana? Je li nakladnik odgovoran i kada neki korisnik objavi činjeničnu tvrdnju ili potencijalno uvredljivo mišljenje o nekoj trećoj osobi? Je li nakladnik dužan tada, nakon što sazna za sadržaj takvog komentara, ulaziti u ispitivanje točnosti te tvrdnje i utemeljenost nekog mišljenja ili je dužan automatski brisati svaki komentar koji netko može protumačiti kao štetan?" pita se Jurić.
Ova odvjetnica smatra kako je izgledno da će ova odredba biti korištena u svrhu financijskog kažnjavanja medija, iako medij taj sadržaj nije objavio i vrlo izvjesno ne zna da je objavljen. "Posljedica će izgledno biti i da će nakladnici naprosto morati ukinuti sekcije komentara, što je loše za slobodu izražavanja", smatra Jurić.
"Iako se nekad tako ne čini, ipak značajno manji broj korisnika objavljuje komentare koji predstavljaju govor mržnje ili koji su nedopušteni na drugi način, a većina ih sekciju komentara koristi na dopuštene načine, kako bi izrazili svoje mišljenje i sudjelovali u raspravama o nekim važnim društvenim pitanjima. Ta mogućnost će izgledno prestati svima, radi manjine koja je to pravo zlorabila i radi izbjegavanja države da pronađe modalitete, ako već ocjenjuje da je to potrebno, da sankcionira odgovorne pojedince, a ne medije u cjelini i a priori. Iako se radi o društvenom problemu, a ne o problemu koji su stvorili mediji, na medije je prevaljena cjelokupna odgovornost i na ovaj način postaju dežurni krivci", objašnjava Jurić.
Večernji list piše o "represivnom duhu novog zakona"
Da to nije samo Indexova kritika pokazuje i činjenica da se HND negativno očitovao o prijedlogu Zakona, a i u inače vladi naklonjenom Večernjem listu su također primijetili represivnost prijedloga vlade.
Spominje se "represivni duh novog Zakona koji sve želi kontrolirati i sve regulirati".
"Naravno, nisam za anarhiju. Za zaštitu sam maloljetnika, potrošača, manjina, bolesnih... No mislim da novi zakon neće zaštititi njihova prava i slobode jer je preinvazivan, pretvoren u pravu džunglu odredbi čiji cilj nije obogaćivanje medijskog sadržaja, nego njegovo držanje na kratkoj uzici. To ne vodi u daljnju demokratizaciju, nego u cenzuru i frustracije", napisao je kolumnist Denis Derk u Večernjem listu.
HND protiv ovakvog prijedloga zakona
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko rekao je za Index da je novi Zakon potreban, ali "pitanje je samo kakav".
U Zakonu su predviđene velike novčane kazne za nakladnike odnosno urednike portala zbog komentara čitatelja ispod članaka. Jesu li te novčane kazne razmjerne "prekršaju"?
"Novčane kazne neće riješiti probleme koje ovo društvo ima već desetljećima. Ne zaboravimo da se govor mržnje sve ove godine hranio i kroz institucije, da su njegovi nositelji često bili istaknuti političari, dok su ga drugi istaknuti političari u najmanju ruku prešućivali, onda, naravno, kad im je to odgovaralo. Ne može sva odgovornost biti na novinarima i medijima", odgovara Zovko.
>> Ministrica kulture optužila Hrvatsko novinarsko društvo da ne govori istinu
Kakvi bi mogli biti učinci novog Zakona, ako bude usvojen kako je trenutno predložen, na rad elektroničkih medija, zanimalo nas je. Ugrožava li ovaj prijedlog slobodu medija?
"Koji medij u ovom trenutku može izdvojiti desetke, stotine tisuća kuna za kazne i je li se Ministarstvo zapitalo koliko će novinara ostati bez posla kada se prihodi tih medija smanje? Bilo bi bolje da su predvidjeli odgovornost nakladnika za komentare čitatelja ako ih propuste identificirati. Registracija prije komentiranja prvi je korak do značajnog smanjenja govora mržnje na internetu", smatra Zovko.
Još jedan HDZ-ov udar na medije
Dakle, HDZ je osmislio novi Zakon o elektroničkim medijima pozivajući se prvo na zastarjelost prethodnog i potrebu da se ispoštuju nove direktive Europske unije. Onda je taj Zakon, nakon napada na Markovom trgu, brendiran kao način borbe protiv ekstremizma u društvu, s time da se ekstremizam vidi baš kod elektroničkih medija, među kojima su i oni čije novinarstvo nije po volji vladajućih.
Isporučen je kontroverzan prijedlog Zakona koji kritiziraju oni - čak i inače provladin Večernji list - kojima bi novi Zakon navodno trebao pomoći. Ako Zakon o elektroničkim medijima bude izglasan u saboru u svojoj trenutnoj verziji, bit će to još jedan udar vladajućih na novinarstvo i slobodu medija. Uostalom, baš zato je i osmišljen.