Autor je neovisni vojni analitičar i pisac nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme.
BITKA za Lisičansk bliži se kraju. Ukrajinske snage ubrzano se povlače kako ne bi ostale okružene. Kad se povuku, cijela Luhanska oblast bit će pod ruskom okupacijom. Nakon toga ruske će snage krenuti na Donjeck.
S obzirom na to da je osvajanje Severodonjecka i Lisičanska trajalo više od dva mjeseca, za očekivati je da će se ruski pokušaji osvajanja Donjecka protegnuti sve do naredne godine.
Ne samo zato što im predstoje duge i krvave bitke za Slovjansk i Kramatorsk već i zbog toga što je ukrajinska vojska iz dana u dan jača, a ruska slabija. Slabost ruske vojske najbolje potvrđuje činjenica da od oko 1500 kilometara bojišta ruske snage aktivno djeluju tek na petnaestak kilometara oko Lisičanska.
Na ostalim dijelovima ili su u obrani ili u vrlo ograničenim ofenzivnim djelovanjima kojima pokušavaju povratiti izgubljene položaje (uglavnom u blizini Harkiva i Hersona). S druge strane, ni ukrajinska vojska nije puno aktivnija. Pokušaji da se Rusi što više udalje od Harkiva za sada nisu odveć uspješni.
Brzi ruski protunapadi
Na svaki ukrajinski napad ruske snage vrlo brzo odgovore protunapadom. Na jugu prema Hersonu ukrajinske su se snage približile gradu na oko dvadeset kilometara. Međutim, za sada ništa ne ukazuje da su sposobne izvesti odlučnu ofenzivnu operaciju kojom će se probiti do samog grada.
Silne količine oružja koje su pristigle sa Zapada u Ukrajinu konačno se osjećaju na bojištu. Tako su ukrajinske snage 27. lipnja uništile skladište oružja i streljiva duboko u neprijateljskoj pozadini. A onda su se ruske snage povukle sa Zmijskog otoka. Skladište koje se nalazilo pokraj mjesta Perevalsk u Luhanskoj oblasti po ruskim je tvrdnjama pogođeno iz višecijevnog lansera raketa M142 HIMARS. Isto je oružje otjeralo i Ruse sa Zmijskog otoka.
I američki su izvori potvrdili da se dolazak HIMARS-a snažno osjeća na bojištu jer Ukrajincima omogućava da precizno napadaju točkaste ciljeve u dubini neprijatelja. Četiri do sada isporučena HIMARS-a neće sami po sebi preokrenuti tijek rata, ali skorašnji dolazak njih još nekoliko desetaka (uključujući i M270 MLRS-e) mogao bi znatno smanjiti nadmoć ruske artiljerije.
Tim više ako u Ukrajinu počnu stizati i projektili ER GMLRS koji, po podacima proizvođača Lockheed Martina, imaju domet od 150 kilometara (pa je lako moguće da im je stvarni domet koji kilometar veći). Doduše, predsjednik Biden je rekao da neće Ukrajini isporučivati projektile velikog dometa, ali to se prije svega odnosi na projektile ATACMS (dometa 300 km) i PrSM (dometa 500 km).
Ukrajinska vojska će jačati
Ukrajinska će vojska jačati jer su najavljene nove isporuke topništva, od lakih haubica M119 (s kalibrom od 105 mm i dometom od 17 kilometara više će utjecati masom nego kvalitetom) pa do novih isporuka samovoznih haubica PzH 2000. Italija je već pet primjeraka prevezla u Njemačku, odakle će biti prebačeni u Ukrajinu.
Najave su da će uz pet talijanskih, i Njemačka i Nizozemska pridodati nekoliko kako bi Ukrajina dobila još 12 primjeraka.
Za talijansku isporuku haubica PzH 2000 prvo u Njemačku, a potom u Ukrajinu, javnost je doznala kad je talijanska prometna policija zaustavila kolonu i tri kamiona s labudicama na kojima su bile haubice isključila iz prometa zbog nepotpunih dozvola. Naime, talijansko ministarstvo obrane odlučilo je da će haubice, s obzirom na to da su išle u jednom smjeru, u Njemačku prevesti koristeći usluge privatnog prijevoznika.
Ako je za vjerovati talijanskom tisku, prijava policiji došla je od nezadovoljne konkurencije koja nije dobila unosan posao.
I Biden najavljuje još pomoći
Američki predsjednik Biden na konferenciji za medije objavio je da je ministar obrane Lloyd Austin uspio formirati koaliciju više od 50 država koje su spremne oružjem i vojnom opremom pomagati Ukrajinu.
Po Bidenovim tvrdnjama, te su se države obvezale da će zajedno isporučiti više od 140 tisuća protutenkovskih sustava, oko 500 artiljerijskih, više od 600 tisuća artiljerijskih granata i raketa te više od 600 tenkova. Lista obuhvaća i protubrodske vođene projektile i protuzračne raketne sustave.
Naravno, najveći će dio te pomoći doći iz Sjedinjenih Država. Tako je 1. srpnja Washington službeno potvrdio da će novi paket vojne pomoći Ukrajini biti vrijedan 820 milijuna dolara, uključujući dvije bitnice PZO raketnog sustava NASAMS. Dvije bitnice jedva da su dostatne za obranu Kijeva od ruskih krstarećih projektila, no to je tek početna isporuka. Očekuje se da bi i Norveška mogla donirati pokoju bitnicu.
A Ukrajini protuzračni sustavi hitno trebaju jer su Rusi pokrenuli kampanju teroriziranja civilnog stanovništva napadima krstarećim projektilima. Sve je započelo 26. lipnja napadom 14 projektila na Kijev. A onda je idućeg dana protubrodski projektil Kh-22 pogodio šoping-centar u Kremenčuku.
Napadi na Harkiv i Mikolajiv
Napadi su se potom nastavili na Harkiv i Mikolajiv. Jučer, 1. srpnja, napadnuta je Odesa. Jutros, 2. srpnja, ponovno je napadnut Mikolajiv. U samom početku činilo se da su napadi projektilima posljedica imenovanja novog zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini, general pukovnika Andreja Serdjukova koji se htio dokazati šefu Putinu. Međutim, kako su se napadi odužili, sada je jasno da je odluka o njima donesena na najvišem nivou.
Teroriziranje civilnog stanovništva odraz je ruske nemoći. Shvaćajući da će se kampanja, koja je trebala trajati nekoliko tjedana, pretvoriti u dugogodišnji rat sa sve lošijim izgledima po Ruse, Moskva očigledno gubi živce. I do sada velike količine naoružanja i vojne opreme koje sa Zapada stižu u Ukrajinu, samo će se povećavati.
Još gore za rusku vojsku, Zapad više neće to oružje samo "trpati" u Ukrajinu već će inzistirati i na obuci. Britanski načelnik glavnog stožera, general Patrick Sanders javno je potvrdio da je započelo uvježbavanje prvih 10 tisuća ukrajinskih vojnika. Uvježbavanje će trajati 120 dana te će se, po tvrdnjama generala Sandersa, sastojati od dva cilja. Prvi je obuka Ukrajinaca na zapadnim tipovima naoružanja, a potom uvježbavanje da ih koriste po NATO standardima.
Novi problemi za Moskvu
Četiri mjeseca obuke je svojevrsni kompromis između želje ukrajinskih generala da se sve sabije u četiri tjedna i zahtjeva britanskih instruktora koji bi obuku produžili barem dvostruko. Kad završe s obukom ujesen ove godine, tih će 10 tisuća ukrajinskih vojnika biti dostatno za formiranje najmanje šest brigada. Dobro naoružanih i solidno izvježbanih.
Do tada će Moskva imati i nove probleme. Jedan od njih je odluka Vilniusa da zabrani transport roba koje su pod sankcijama Europske unije iz ruske enklave Kalinjingrad i u nju. Za sada se zabrana odnosi na ne baš važne proizvode, uglavnom metale. Međutim, od kolovoza na snagu stupa embargo Europske unije na ruski ugljen.
A to bi, ako Vilnius ostane nepokolebljiv, značilo i kopneni prekid opskrbe Kalinjingrada ugljenom. I ono nagore, od prosinca stupa na snagu embargo EU na rusku naftu i naftne proizvode. Doduše, Rusi mogu Kalinjingrad opskrbljivati morskim putem, što će ga učiniti otokom koji je od najbliže ruske luke udaljen više od 1300 kilometara.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala