PREMA izračunu Ministarstva financija, državne financije, koje se u velikom dijelu skupljaju od poreza, do kraja ove će godine potrošiti na Uljanik barem 2,5 milijardi proračunskih kuna.
Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić izjavio je danas da će državna jamstva dana pulskom Uljaniku neminovno imati efekt na javne financije, pri čemu se do kraja ove godine radi o iznosu od otprilike 2,5 milijarde kuna, a ukupni je dug po jamstvima 4,25 milijardi kuna.
"Što se tiče ugroze nekih projekata, efekt na javne financije je neminovan, dakle tu govorimo o ovom efektu do kraja godine od sigurnih 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda, dakle oko 2,5 milijarde kuna. Potencijalno, taj efekt s obzirom na metodologiju Eurostata može biti i blago veći od toga", izjavio je Marić uoči sjednice vlade, a odgovarajući na pitanje novinara hoće li biti ugroženi neki vladini projekti s obzirom na "gotovo četiri milijarde kuna koje moraju platiti".
Odgovarajući na konstataciju novinara da Uljanik vjerojatno ide u likvidaciju te što će to značiti za državni proračun s obzirom na jamstva, Marić je odgovorio: "To znači da moramo platiti."
"Dakle, do kraja godine, po našim izračunima i informacijama kojima raspolažemo u Ministarstvu financija, napravili smo kalkulacije i sigurnih je 2,5 milijarde kuna do kraja godine", izjavio je Marić.
Do kraja godine ćete za propast Uljanika dati 1607 kuna
Ako se 2,5 milijardi podijeli s trenutnom brojkom od 1,554,821 osiguranika koji rade i uplaćuju u proračun veliki dio bruto plaće, dolazi do 1607,9 kuna svakog uplatitelja, potrošenih na propalu tvrtku umjesto na primjerice bolje uvjete u zdravstvu ili školstvu.
Dakle, do kraja godine ćete za propast Uljanika dati 1607 kuna.
Da u 2018. nije prisutan trend povećanja broja korisnika mirovinskog osiguranja, odnosno aktivno zaposlenog stanovništva, brojka bi bila i veća.
Jasno, treba naglasiti kako je ovdje riječ o okvirnoj brojci kojoj je cilj slikovito prikazati činjenicu da se propast jednog brodogradilišta financira novcem poreznih obveznika. U našem izračunu koristili smo se podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, a gdje se računaju samo stalno zaposleni. Da smo koristili neke druge parametre, ta brojka bi bila nešto manja. No, to i dalje ne mijenja činjenicu da se jedna propala firma financira novcem poreznih obveznika kojih je sve manje.
Agoniji tu nije kraj
Ukupni dug Uljanika je oko 4,25 milijardi kuna. Ako se od toga oduzme spomenutih 2,5 milijardi, ostaje za riješiti još 1,75 milijardi kuna, što bi također moglo pasti na teret poreznih obveznika.
Ako se 4,25 milijardi podijeli s brojem osiguranika, pretpostavlja se kako će svaki, od uzetog iznosa dijela bruto plaće, izdvojiti čak 2733,4 kuna.
Znači nakon 1607 kuna do kraja ove godine, ostaje budućnosti za izdvojiti još 1125,5 kuna uzetih od strane države od korisnika mirovinskog osiguranja, odnosno od ukupnog iznosa koji im je država uzela od bruto plaće.
Hoće li i tu biti kraj izdvajanja novca poreznika na saniranje propalog brodogradilišta ostaje za vidjeti, unatoč prvih signala ikad iz države - da se gubitaši više neće plaćati novcem hrvatskih građana.