MLADEN BAJIĆ danas slavi 71. rođendan. I dalje je zaposlen u DORH-u, prima plaću temeljem ugovora o djelu, donosi odluke iz nadležnosti kaznenog odjela.
Kako je moguće da Bajić, bivši glavni državni odvjetnik poznat kao zaštitnik moćnika, i dalje vedri i oblači u Odvjetništvu te temeljem kojeg zakona i dalje prima plaću, iako je po sili zakona već odavno morao otići u mirovinu, istražile su Index istrage. No, krenimo redom.
>> Šef u DORH-u prijavljen za spolno uznemiravanje. DORH sve odbacio, doznajemo zašto
>> DORH je priznao da je prije 2 godine znao sve o Žalac, ali su je odlučili pustiti
Bajić je u DORH-u bio zamjenik glavne državne odvjetnice sve do 24. studenog prošle godine, kad je Državnoodvjetničko vijeće po sili zakona donijelo rješenje o prestanku dužnosti. Zamjenik glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek trebao je tako otići u mirovinu 28. prosinca prošle godine.
Šefica DORH-a ponudila mu ugovor o djelu
No, nije. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, odnosno Zlata Hrvoj-Šipek, sklopila je s Bajićem ugovor o djelu na određeno vrijeme od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine.
"Predmet tog ugovora je pružanje intelektualnih usluga u vidu izrade nacrta pismena-podnesaka, posebno prijedloga za zaštitu zakonitosti, nacrta drugih prijedloga i odluka iz nadležnosti kaznenog odjela, prema usmenom nalogu naručitelja, što znači da on nema ovlasti donošenja državnoodvjetničkih odluka", stoji u odgovoru DORH-a na upit Index Istraga o statusu Mladena Bajića.
Ugovor o djelu je specifičan, detalje ne otkrivaju. Zadatke dobiva usmeno
Bajić po tom odgovoru ima savjetničku ulogu, ali i odluke iz nadležnosti kaznenog odjela. Problem je u tome što je ugovor o djelu po zakonu kratkotrajan i karakterizira ga samostalnost. Bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada.
Naime, prema ugovoru o djelu obveza onog koji je potpisao mora biti određeni rezultat rada koji mu je zadan u određenom periodu. Potpisnik ugovora obvezan je izvršiti to djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, u ugovorenom ili razumnom roku. Nakon izvršena posla dužan je predati rezultat rada, osim ako je propao iz uzroka za koji on ne odgovara.
"Koji su rezultati rada Mladena Bajića U DORH-u? Koliko je predmeta preuzeto, a koliko je riješeno za vrijeme trajanja ugovora o djelu?" pitali smo DORH, no nismo dobili odgovor na to pitanje. Naime, u prethodnom su nam odgovoru poručili kako Bajić zadatke dobije "usmeno", što god to bilo. Po toj logici, Bajić usmeno i odgovara je li ispunio ono što mu je zadano.
Ne zna se hoće li Bajić dobiti novi ugovor
O tom, u najmanju ruku, čudnom ugovoru o djelu, za nekog tko radi u Državnom odvjetništvu, pitali smo i Ministarstvo pravosuđa. Naime, u članku 66. Zakona o državnom odvjetništvu jasno stoji da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa pa je tako nadležno za osiguranje obavljanje poslova državnoodvjetničke uprave, a u to spada i nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava. No u slučaju isplate novca, odnosno plaće, proglasili su se - nenadležnim.
"U odnosu na Vaš upit o konkretnom ugovoru o djelu, ljubazno Vas molimo da se obratite Državnom odvjetništvu odnosno tijelu koje je sklopilo navedeni ugovor, prati ispunjenje tog ugovora i isplaćuje ugovorenu naknadu", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa.
Kao što smo ranije napisali, Bajiću ugovor istječe krajem ove godine, a kako nam je potvrđeno, još uvijek nije donesena odluka hoće li se Bajiću ugovor i produžiti.
Iza Bajića je ostala hrpa neriješenih afera
"Hoće li ili ne biti produžen ugovor sa savjetnikom Mladenom Bajićem, odluka će biti tek donesena", stoji u odgovoru DORH-a. Prema našim informacijama, Bajić i dalje ne želi napustiti DORH. Podsjetimo kako je Mladen Bajić bio glavni državni odvjetnik od 2002. do 2014. godine. Njegov rad možda je i najbolje opisao bivši predsjednik Ivo Josipović prije 11 godina.
"Da je Bajić ranije kukuriknuo, zasigurno bi završio u loncu", rekao je Josipović 2010. godine hvaleći tako napore Bajića u slučaju Ive Sanadera, a i pokušavajući ga rehabilitirati za sve one godine nerada koje su tome prethodile.
U trenutku kada je Bajić odlazio s mjesta glavnog državnog odvjetnika, iza njega ostala je hrpa nedovršenog posla. Afera Hypo banka nikada do kraja nije razriješena, iako je otkriveno da je ova nekada mala koruška banka imala osam milijardi eura sumnjivih nenaplaćenih zajmova u 12 zemalja, a više stotina milijuna eura sumnjivih kredita odnosi se na Hrvatsku. Dok je Bajić bio glavni, pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić mirno je šetao Zagrebom s oko 200 kaznenih prijava. Mirno su šetali i Stipe Gabrić Jambo, Božidar Kalmeta i drugi.
Mučenje zarobljenika u Lori - najveći krimen Bajićeve karijere
Prodaja Plive nikada nije došla na red, odnosno afera Verona, a ni afera Kamensko nije imala svoj konačni završetak. U vrijeme Bajića znalo se da od afere Zamporion u koju je bio upleten i tadašnji predsjednik Ivo Josipović neće biti ništa. Ništa nije bilo ni od Slobodne Dalmacije, a ni od splitskog Spaladiuma, Salonita, Jadrankamena, Đakovštine, HAC-a i drugih slučajeva...
Bajićevih 12 godina antikorupcijske borbe svelo se na Ivu Sanadera i Nadana Vidoševića kao i na sve one koji bi odustali od svojih funkcija ili bi bili isključeni iz HDZ-a. Iz njegova vremena se ustalila ona teza kako USKOK i DORH hvataju samo političke mrtvace. Bajić se zapravo u svom mandatu nikad nije usudio ići na političke kapitalce na vrhuncu moći.
Svakako najveći krimen Bajićeve karijere ostaje slučaj Lora. Naime, od 1992. do 1996. godine Bajić je radio kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu te je morao znati za mučenja ratnih zarobljenika u Lori. No ti slučajevi nisu procesuirani na pravi način, zbog čega je u kasnijim godinama Državno odvjetništvo moralo sklapati niz nagodbi sa zatočenicima Lore.
Prije 7 godina ga smijenili zbog - dugovječnosti
Uglavnom, Bajić na kraju za svoj rad ima četiri odlikovanja i to Spomenicu Domovinskog rata iz 1992. godine, Medalju Ljeto 95., Medalju Oluja te "Red Kneza Branimira s ogrlicom" iz 2014. godine kada ga je odlikovao bivši predsjednik Ivo Josipović. Bajić je dobio odlikovanje "zbog višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda RH u području pravosuđa i borbe protiv korupcije."
Naglasimo kako Bajić 2014. godine nije dobio novo povjerenje za mjesto glavnog državnog odvjetnika, a tada ga je zamijenio Dinko Cvitan. Tadašnja vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem isticala je kako Bajić neće dobiti njihovo povjerenje, a jedino što su mu tada službeno i javno zamjerali bila je - dugovječnost na toj poziciji. Bajić je tada ostao u DORH-u i to kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
Već sljedeće 2015. godine kandidirao se za ustavnog suca, ali nije prošao. Pred saborskim Odborom za Ustav nije se mogao sjetiti što u Ustavu piše o vjerskim zajednicama.
Hrvoj-Šipek: Bajić me ne ucjenjuje, niti me plaši
"Državni odvjetnik je kao izvanbračno dijete, njega nitko ne voli, ne vole ga oštećeni, ne vole ga okrivljeni, javnost smatra da je mogao napraviti puno više, prima odgovornost i oštricu za sve što se događa u društvu", rekao je tada Bajić. Imao je podršku saborskog Odbora no ni jedan od troje kandidata, a to su bili tada još i Sanja Barić i Ivana Čalić, nije imao dovoljno glasova da bude izabran za ustavnog suca. Najviše glasova, 99, dobila je profesorica ustavnog prava Sanja Barić, sutkinja Ivana Čalić dobila je 36, a bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić imao je 52 glasa.
Bajić je nakon toga odustao od te pozicije i odlučio je raditi u DORH-u do kad može. Vječno. Navodno je upravo on i dalje glavni u Odvjetništvu. Tako nam barem kažu naši izvori. Zlata Hrvoj-Šipek, kada su je nedavno u saboru pitali za Bajića kako je moguće da on i dalje ondje radi, rekla je kako je s Bajićem imala i sukoba.
"Bajić me ne ucjenjuje, niti me plaši, a kroz zajednički rad imali smo i podosta sukoba", rekla je Zlata Hrvoj-Šipek na temu Bajića. O kakvim je sukobima riječ, nije nam poznato.
Originalno objavljeno na Index istrage