SNAŽNO mutirana varijanta koronavirusa nazvana omikron ozbiljno je narušila sposobnost cjepiva da nas zaštiti od covida-19.
Dvije doze ne nude gotovo nikakvu zaštitu od infekcije omikronom, ali smanjuju rizik hospitalizacije
Dvije doze cjepiva ne nude gotovo nikakvu zaštitu od infekcije omikronom, iako bi i dalje trebale uvelike smanjiti rizik od hospitalizacije. Sva su cjepiva razvijena za borbu protiv prvog oblika virusa, koji se pojavio prije dvije godine.
Može li, dakle, booster doza tih originalnih cjepiva napraviti neku razliku ili je omikron već nadmudrio zaštitu koju može pružiti, pita se BBC.
Booster nije samo još jedna doza više
Na našu sreću, iako sadržaj injekcije može biti identičan, booster nije samo još jedna doza više za imunološki sustav. Zaštita koja ostaje nakon treće doze je veća i trajnija nego prije. Ljudski imunološki sustav mora naučiti boriti se protiv koronavirusa. Jedna od mogućnosti je da imunološki sustav to shvati kad se susretne s virusom. Međutim, tada postoji rizik od ozbiljne bolesti.
Cjepiva su više poput škole - sigurnije okruženje za daljnje obrazovanje našeg imunološkog sustava o covidu. Prva doza je osnovnoškolsko obrazovanje koje utvrđuje osnove. Druga i treća doza usporedive su sa slanjem našeg imunološkog sustava u srednju školu, a zatim na sveučilište kako bismo dramatično produbili razumijevanje. To nije samo ponavljanje osnovne škole.
"Imunološki sustav ima bogatije znanje i razumijevanje virusa", rekao je za BBC profesor Jonathan Ball, virolog sa Sveučilišta Nottingham.
"Uvježbani imunološki sustav je neprijateljsko okruženje za virus i njegove varijante"
Ball kaže kako je, unatoč svim pričama o podlim trikovima omikrona, uvježbani imunološki sustav "nevjerojatno teško i neprijateljsko okruženje" za virus i njegove varijante. Antitijela su glavni korisnici ovog obrazovanja. To su ljepljivi proteini koji se vežu za vanjsku stranu koronavirusa. Neutralizirajuća antitijela mogu zagušiti virus tako da ne može napasti naše stanice. Vežu se za virus kao biološki ekvivalent svjetlećeg neonskog natpisa na kojem piše "ubij ovaj virus".
Brojne laboratorijske studije i podaci iz stvarnog svijeta pokazuju da su neutralizirajuća antitijela nakon dvije doze cjepiva daleko manje učinkovita protiv omikrona. Profesor Danny Altmann, imunolog s londonskog Imperial Collegea, kaže da smo u takvoj situaciji "patka koja sjedi i čeka proboj infekcije".
"Naša antitijela se bolje uklapaju kako vrijeme odmiče"
Svaka doza cjepiva pokreće novi krug evolucije antitijela unutar imunološkog sustava. Cjepivo traži bolja antitijela, koja se čvršće vežu za virus. To je proces koji se zove sazrijevanje afiniteta. "Naša antitijela se bolje uklapaju kako vrijeme odmiče, postaju modernija i sofisticiranija", rekao je profesor Altmann.
Ako se antitijela mogu čvršće vezati za koronavirus, tada će omikronovim mutacijama biti teže osloboditi ga. Iako je nova varijanta jako mutirala, i dalje je to isti temeljni virus i ima dijelove koji se uopće nisu promijenili. Sljedeće doze cjepiva također dovode do toga da imunološki sustav proširuje svoj repertoar antitijela jer pronalazi nove načine napada na virus. Ne radi se samo o kvaliteti antitijela već i njihova količina raste s booster dozom.
"Što se više puta cijepite, to je imunitet dugotrajniji"
Profesor Charles Bangham s Imperiala kaže: "Antitijela ima više, njihova koncentracija u krvi se povećava i ne znamo koliko će to trajati, ali što se više puta cijepite, to je imunitet dugotrajniji."
Utjecaj svega ovoga je jasan iz studija koje su pokazale da su dvije doze slabije u odnosu na omikron. Zaštita od pojave bilo kakvih simptoma covida porasla je na oko 75% nakon treće doze.
I drugdje u imunološkom sustavu booster doza daje našim tijelima prednost u odnosu na buduće sojeve. B stanice su dio tijela koji masovno proizvodi antitijela. Neke sazrijevaju za proizvodnju tih superljepljivih, visoko rafiniranih antitijela nakon treće doze. Druge mogu uočiti koronavirus, ali ostaju napola dovršene i fleksibilne.
"Kad se antitijela razmnože, počinju slijediti novu varijantu"
"Antitijela mogu krenuti u različitim smjerovima i, kada se razmnože, počinju slijediti novu varijantu virusa", rekao je profesor Ball.
A tu su i T stanice, koje opet postaju sve brojnije i bolje napadaju viruse covida nakon treće doze. T stanice koriste drugačiji trik da uoče virus i patroliraju našim tijelom tražeći bilo kakav znak da su stanice zaražene covidom. One prepoznaju dijelove koronavirusa koje virus teže mutira. Dakle, dok omikron pokušava pobjeći našem imunološkom sustavu, svaka doza cjepiva i svaka infekcija daju obrambenim snagama našeg tijela više alata za lov.
"Imunitet protiv virusa gotovo nikada nije apsolutan, gotovo uvijek se možete ponovno zaraziti i zato je bolje ponovno se zaraziti tako trivijalno da ni ne znate da imate virus ili je bolest vrlo blaga", zaključio je profesor Bangham.