Screenshot: Hrvatsko katoličko sveučilište, Index
Istovremeno niti jedno drugo privatno sveučilište u Hrvatskoj ne dobiva potpore iz proračuna. Štoviše, ne dobivaju ih čak ni privatne škole ni vrtići uz iznimku tzv. alternativnih – Waldorfske i Montessori škole. No i te potpore su male tako da, primjerice, Waldorfskoj školi u Zagrebu pokrivaju samo sedam posto troškova.
Roditelji djece koja pohađaju privatne škole i visoka učilišta plaćaju za hrvatske pojmove visoke školarine iako su obrazovanje već jednom platili kroz poreze. Da stvar bude gora, privatne škole, učilišta i vrtići tretiraju se kao biznisi pa se, umjesto da dobivaju potpore, vaučere ili olakšice, oporezuju kao biznisi. Pritom treba imati na umu da ih ne pohađaju samo djeca bogatih roditelja, već vrlo često djeca koja trebaju više pozornosti i pomoći u učenju, primjerice djeca s disleksijom ili ADHD-om. Tako se u jednom razredu neke privatne srednje škole nerijetko nađe 50-ak posto učenika koji su pohađali nastavu prema indivdualiziranom ili prilagođenom programu. U državnim školama ograničenje je oko dva do tri učenika, dakle oko 10 %.
Vatikanski ugovori i privilegije
Zašto stvari tako stoje? Zašto HKS može nešto što drugi ne mogu i zašto to drugi ne mogu? Dio odgovora na ovo pitanje vjerojatno već znate ili barem naslućujete – HKS je privilegiran zbog famoznih Vatikanskih ugovora.
Iz resornog ministarstva dobili smo tumačenje da su 2. studenog 2007. godine Vlada RH i Nadbiskupija zagrebačka, sukladno Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (Vatikanski ugovori), potpisali sporazum o HKS-u.
„Republika Hrvatska sporazumom se obvezala mjesečno doznačavati sredstva za plaće i ostale naknade zaposlenih nastavnika na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija za 40 studenata po godini studija na svakom studijskom programu te plaće i ostale naknade za prateće stručno i ostalo osoblje, a sukladno propisima koji uređuju plaće službenika i namještenika u javnim službama“, objasnio je za Index MZO.
Diskriminacija ostalih privatnih institucija
Na naše pitanje mogu li se iz proračuna financirati i druge privatne obrazovne institucije, a ne samo vjerske, MZO je odgovorio potvrdno:
„Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da:
a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa,
b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom,
c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta.“
No tu sad dolazi jedno veliko, uobičajeno hrvatsko ALI:
„Budući da Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) nije utvrdilo kriterije i prioritete za financiranje privatnih visokih učilišta iz državnog proračuna, trenutno nije moguće sklapanje ugovora o financiranju između privatnih visokih učilišta i Ministarstva znanosti i obrazovanja.“
Opstrukcija, sukob interesa
Što to točno znači, odnosno zašto i odakle ovakva opstrukcija, objasnio nam je dr.sc. Mislav Balković, prof. v.š. i predsjednik HUP udruge poslodavaca u obrazovanju, koji je sam bio član spornog vijeća.
„Kroz iskustvo članstva u NVZVOTR od 2011. do 2016. mogu potvrditi da sam i osobno u dva navrata nastojao kao izabrani predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca pokrenuti pitanje kriterija i prioriteta za financiranje privatnog visokog obrazovanja odnosno studijskih programa od interesa za Hrvatsku koji se provode i u privatnom sektoru“, rekao je Balković.
„Predsjednik vijeća prof.dr.sc. Ivo Družić oba je puta tu temu odlučio zanemariti, odnosno o njoj nije dopustio pokretanje rasprave. Na taj način zapravo se namjerno izigrava Zakonska osnova za financiranje privatnog visokog obrazovanja koja u Hrvatskoj postoji, ali se izbjegavanjem donošenja kriterija zapravo ne može primijeniti. To je poznati recept kojim se u našem visokom obrazovanju i znanosti već više godina blokira razvoj onih elemenata sustava koji nisu po volji akademskih lobija i pojedinih interesnih skupina. Sličnu takvu situaciju danas imamo i kod donošenja akreditacija za on-line studije gdje postupci akreditacije traju i po nekoliko godina jer upravo nacionalno vijeće koje u njima ima samo 'epizodnu' ulogu ne ispunjava svoju zadaću i u ladicama drži pozitivna akreditacijska mišljenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje te tako namjerno blokira razvoj progresivnijeg dijela sustava visokog obrazovanja“, pojasnio je.
Balković kaže da su brojni članovi spornog vijeća u biti u sukobu interesa jer dolaze s javnih sveučilišta kojima nije u interesu da si stvaraju konkurenciju. Stoga se nada da će nadolazeće promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju i znanosti donijeti promijenjenu ulogu Nacionalnog vijeća te da će se dobar dio njegovih ingerencija, koje trenutno namjerno ne ispunjava, prebaciti u ingerenciju Ministarstva ili pak Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.
„Evidentno je naime da bi razvoju Hrvatskog visokog obrazovanja više doprinijelo stvarno dionički sastavljeno tijelo poput Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u odnosu na NVZVOTR koji se maćehinski odnosi prema dijelu sustava o čijem bi razvoju trebao skrbiti. Upućene trenutno stanje pretjerano ne iznenađuje jer pitanje je što uopće očekivati od tijela u koje pojedine predstavnike poslodavaca danas predlažu neka sveučilišta, zbog čega je njegova vjerodostojnost danas jako upitna“.
HKS: Financiranje raste jer i rastu i programi i broj studenata
Iz HKS-a su nam objasnili da njihovo financiranje raste s brojem programa, nastavnika i studenata te da se financiraju iz nekoliko izvora:
- novčanim sredstvima Osnivača, to jest Zagrebačke nadbiskupije (osigurani prostor, rekonstrukcija i izgradnja novog prostora, izdatci za zaposlene, oprema, režijski i materijalni troškovi, znanstvena djelatnost, znanstveno i stručno usavršavanje nastavnika i osoba izvan nastave te troškovi vanjskih suradnika)
- novčanim sredstvima iz Državnog proračuna (izdatci za zaposlene)
- iz vlastitih prihoda Sveučilišta
HKS se također djelomično financira iz Državnog proračuna, kažu, s time da se sveučilište intenzivnije razvija tek od zadnjeg tromjesečja 2011. godine, odnosno od 2012. godine kada se postupno počinju izvoditi razni studijski programi za koje su dobili dopusnice 2008. godine uz uvjet ravnomjernog zapošljavanja nastavnika. Zapošljavanje je započeto u zadnjem tromjesečju 2011. godine, a nastavilo se sve do danas, ovisno o razinama izvođenja nastave. Hrvatsko katoličko sveučilište tijekom godina razvitka nije zaposlilo potreban broj nastavnika za izvođenje nastavnika iz studijskih programa te nastavu izvode i vanjski suradnici koje Hrvatsko katoličko sveučilište plaća iz novčanih sredstava Osnivača i iz vlastitih sredstava.
„Dok u svijetu postoji više od 1200 katoličkih sveučilišta koje se ističu svojom izvrsnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište jedino je katoličko sveučilište u Republici Hrvatskoj i jedino sveučilište koje je krenulo graditi studije od početka bez prethodno izgrađene infrastrukture s drugih fakulteta i sveučilišta te ga je teško uspoređivati s drugim institucijama u Hrvatskoj. Već samim time što je katoličko, integrirano i sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te što ima obilježje privatnog sveučilišta, ono je različito od svih ostalih privatnih i javnih visokih učilišta. Pritom studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta ne plaćaju školarine već samo upisnine koje nisu veće nego na drugim javnim visokim učilištima u Hrvatskoj. Smatramo da činjenica da takvo sveučilište postoji pozitivno doprinosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Istaknuli bismo da Hrvatsko katoličko sveučilište sustavno razvija znanstvenu djelatnost, financira provedbu znanstvenih projekata iz društvenih, humanističkih i biomedicinskih znanosti te zapošljava znanstvenike i stručnjake koji svojim radom doprinose razvoju hrvatske države i društva. Znanstvenici s Hrvatskog katoličkog sveučilišta provode projekte financirane i iz drugih kompetitivnih izvora, poput privatnih zaklada i Europske komisije (upravo je ugovoren prvi Horizon 2020 projekt). Svojim studijima doprinosi i pluralizmu u visokom obrazovnom sustavu Hrvatske.
Prvi magistri povijesti (2016.) te magistri psihologije i sociologije (2017.) tek će pokazati koliko stečenim znanjem na našem Sveučilištu mogu doprinijeti razvoju našeg društva te koliko mogu odgovoriti izazovima tržišta“, poručuju s HKS-a.