DOK HRVATSKA javnost napeto prati razvoj događaja oko koronavirusa nakon što je prekjučer potvrđen prvi, a jučer i drugi i treći slučaj u našoj zemlji, mnogi tvrde da se zbog te epidemije širi pretjerana panika.
U prilog toj tezi govore i prizori zagrebačkih trgovina u koje su u posljednja dva dana kupci navalili i ispraznili police sa sporo kvarljivom hranom, sredstvima za čišćenje, dezinfekcijskim gelovima i vlažnim maramicama. Zaštitnih maski odavno je nestalo iz ljekarni.
>>Na koronavirus se testira 131 osoba u Hrvatskoj, pojavljuju se i nove sumnje
Da je strah od koronavirusa pretjeran ne misle samo komentatori na društvenim mrežama. Jedan od naših najuglednijih znanstvenika, profesor medicine na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu i molekularni biolog Ivan Đikić komentirao je za televiziju N1 "psihozu i histeriju koja se stvara u javnosti", zbog čega smatra da političari ne bi trebali komentirati epidemiju i borbu protiv nje, nego to prepustiti stručnjacima.
Đikić je i u razgovoru za Index istaknuo da je smrtnost od novog koronavirusa, službeno poznatog kao SARS-CoV-2, vjerojatno manja od trenutnih procjena iz jednostavnog razloga što "vjerojatno imamo golem broj ljudi koji su zaraženi a da mi ni ne znamo da su zaraženi jer imaju vrlo blage simptome".
Koronavirus i sezonska gripa vrlo su slični po kliničkoj slici i posljedicama, smatra Đikić, dok je u slučajevima SARS-a i MERS-a, koji su također koronavirusi, smrtnost bila puno veća - između 8 i 20%.
>>Đikić za Index objasnio zašto je virus opasan i zašto je panika još opasnija
"Panika uzrokuje da se ljudi ponašaju iracionalno, da se blokiraju gospodarski subjekti, blokira se transport, blokira se djelovanje ljudi koji bi trebali djelovati, kao što su liječnici i medicinske sestre", upozorava naš eminentni znanstvenik i ističe kako je važno znati da se velik broj onih koji su bili u kontaktu sa zaraženim ipak neće zaraziti, a da će i velik broj onih koji se zaraze imati blage ili čak nikakve simptome.
Ministri na izvanrednim konferencijama tvrde da nema razloga za paniku
I ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je jučer da "ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu" jer je "na nivou obične gripe, više od 80 posto bolesnika je s blagim simptomima". Ministar unutarnjih poslova i predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović naglasio je da "nema razloga za paniku i skupljanje nekih privatnih rezervi hrane i zaštitne opreme".
S druge strane, da je situacija ozbiljna svjedoče i konferencije za novinare koje održava Nacionalni stožer, a ranije i krizni stožeri Ministarstva zdravstva i drugih institucija, kao i izvanredne mjere koje epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" provode u zgradama tvrtki Ericsson Nikola Tesla i HEP, u kojima dvojica zaraženih rade.
U susjednoj Italiji je u tjedan dana umrlo čak 14 ljudi, zaraženo je njih 528, a gradovi s desecima tisuća stanovnika na sjeveru zemlje stavljeni su u svojevrsnu karantenu. Zbog ovih izvanrednih mjera, koje uključuju otkazivanje sportskih i kulturnih događaja, zatvaranje ureda, škola i crkava, u Italiji je, uz epidemiju koronavirusa, zavladala i "epidemija straha", upozoravaju talijanski psiholozi i psihijatri koji ovih dana imaju pune ruke posla.
>>Talijani se bore s virusom i strahom, boje se smrti i gube osjećaj za realnost
"Epidemija straha"
"Problem nastaje zbog interpretacije: zatvaranje škola i karantena su preventivne mjere, ali ih ljudi doživljavaju kao dokaz da je stigla katastrofa. To su 'šokantne' mjere, a zapravo su razumne", objasnio je psiholog Gabriele Zanardi iz Pavije.
I predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Anita Lauri Korajlija objasnila je u razgovoru za Index da je reakcija "donekle očekivana" te "prisutna i u drugim državama".
"Trenutno smo bombardirani ogromnom količinom informacija - netočne informacije i teorije zavjere šire se brže od virusa, ponavljaju se preko društvenih mreža i medija i postaju ozbiljna prijetnja tjelesnom, ali i mentalnom zdravlju pojedinaca", upozorava ova psihologinja.
>>Šefica Katedre za zdravstvenu psihologiju objasnila nam je paniku koja se stvara
Riječ je o fenomenu koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) opisala kao prvu pravu "infodemiju" na svijetu, odnosno epidemiju (uskoro možda i pandemiju) u kojoj kolanje prekobrojnih informacija, ali i dezinformacija, prije svega putem interneta, uvelike utječe na odgovor na samu epidemiju. Lažne informacije šire se "brže od virusa", upozorili su iz WHO-a.
Kako je nedavno pisao američki list Foreign Policy, čini se da je strah uvelike odredio odgovor na koronavirus, s poplavom dezinformacija o zarazi, njenom podrijetlu i širenju. I dok jedni pretjerano paničare, drugi nerealno umanjuju opasnost od epidemije koronavirusa koji bi teoretski mogao zaraziti velik dio čovječanstva, a treći opet šire teorije zavjere o virusu kao kineskom ili američkom biooružju ili podvali farmaceutske industrije.
Ipak, donekle slična "epidemija straha" zavladala je i 2014. uslijed izbijanja izuzetno smrtonosne epidemije ebole u zapadnoj Africi. Iako je tada potvrđeno samo 10 slučajeva u SAD-u, roditelji su u više američkih saveznih država odbili slati djecu u škole u kojima su učitelji ili učenici imali slučajne susrete sa zaraženima od ebole ili nedugo prije toga bili u posjetu zemljama pogođenima epidemijom.
I ebola je prije šest godina izazvala pretjerane reakcije
Zdravstveni radnici koji su bili u zapadnoj Africi i pomagali u liječenju zaraženih bili su pod obaveznom 21-dnevnom karantenom pri povratku u SAD, ali nekima ni to nije bilo dovoljno pa su tražili da im se zabrani povratak.
Među njima je bio i tadašnji kontroverzni biznismen i reality zvijezda, a današnji američki predsjednik Donald Trump. U svojim tvitovima je tražio da se Amerikance zaražene ebolom "drži što dalje odavde" i tvrdio da su "ljudi koji idu na daleka mjesta pomagati odlični - ali moraju trpjeti posljedice".
Nešto slično ponovno se događa danas, kad je Trump predsjednik: prema pisanju Washington Posta, Trump je bio bijesan na svoje visoke savjetnike jer je 14 Amerikanaca koji su zaraženi koronavirusom vraćeno u SAD s kruzera usidrenog u Japanu, umjesto da su ostali ondje u karanteni.
Psiholozi i psihijatri su u vrijeme epidemije ebole objašnjavali da je pretjerana panika "prilično konzistentna s onim što znamo o našoj percepciji rizika", kako je tada za Američko psihološko udruženje komentirao profesor sa Sveučilišta u Oregonu Paul Slovic.
Epidemija izaziva paniku jer je smrtonosna, nevidljiva i teško se zaštititi od nje
"Čim je prijetnja ebole komunicirana, pogodila je sve žice: može biti smrtonosna, nevidljiva je i teško se od nje braniti, izlaganje je nedobrovoljno i nije jasno imaju li vlasti kontrolu nad situacijom", dodao je dr. Slovic, koji već četiri desetljeća s kolegama istražuje kako ljudi percipiraju rizik.
Dr. Slovic proučava i što tjera ljude da pretjerano reagiraju na epidemije, terorističke napade i druge ekstremne događaje, čak i kad je osobni rizik minimalan, dok u isto vrijeme manje pozornosti obraćaju na druge opasnosti koje realno imaju više šanse da ih pogode, kao što je obična gripa, od koje godišnje oboli i do 20% stanovništva, a umru tisuće.
Takve pretjerane reakcije na dosad nepoznatu opasnost izazivaju mnogo viši nivo tjeskobe. Ona onda dovodi do stigmatizacije skupina, u ovom slučaju imigranata i turista iz Kine ili istočne Azije općenito, kao i možda nepotrebnog izbjegavanja uobičajenih aktivnosti.
Ključna je pravovremena, iskrena i jasna komunikacija
Izvor naše tjeskobe mogla bi biti amigdala, dio mozga za koju neuroznanstvena istraživanja sugeriraju da ima ključnu ulogu u detektiranju novosti i procesiranju straha.
Osjećaj neposrednog rizika tjera ljude da poduzimaju sve dostupne mjere prevencije, kao što je uzimanje cjepiva - koje za novi koronavirus još nije dostupno.
Znanstvenici također ističu da je pravovremena i iskrena komunikacija izvora koji javnost smatra vjerodostojnim esencijalna za suzbijanje straha tijekom epidemije. Pritom je bitno i izraziti rizik kroz jednostavne brojke i statistike.
"Disciplina je vrlo jednostavna: identificirati nekoliko stvari koje ljudi moraju znati i pronaći način da ih se jasno i vjerodostojno objasni", savjetuje psiholog Baruch Fischoff sa Sveučilišta Carnegie Mellon.
No u vrijeme sve veće globalne krize povjerenja u vlade, državne i međunarodne institucije, kao i medije, taj je izazov veći nego ikad.
Mediji zaista mogu imati negativnu ulogu preuveličavajući rizik i špekulirajući oko uzroka, kao što je upozorio ugledni medicinski list Lancet za vrijeme epidemije ebole. No mediji istodobno imaju vitalnu ulogu u prenošenju korisnih i pravovremenih informacija koje javnost treba znati.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.