SVI SVJETSKI mediji danas su objavili veliku vijest da je na Marsu otkriveno jezero vode u tekućem stanju.
Ono se nalazi na oko kilometar i pol ispod južne polarne ledene kape Crvenog planeta, a promjer mu je oko 20 kilometara. Otkriveno je pomoću instrumenta MARSIS (Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding), radara niske frekvencije na letjelici Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) koja oko Marsa kruži od 2003.
Prema radu objavljenom u uglednom časopisu Science, podaci su prikupljani od svibnja 2012. do prosinca 2015. Oni su pokazali da je refleksija radarskih signala u području Marsa koje se naziva Planum Australe (što na latinskom znači Južna ravnica) značajno snažnija, odnosno da je svjetlija, što je uobičajeno za vodene površine.
Preduvjet za život
Otkriće vode važno je prije svega jer je ona u tekućem obliku jedan od preduvjeta za postojanje života negdje drugdje u svemiru budući da je temelj za funkcioniranje metabolizma živih organizama kakve poznajemo. A organizme s bitno drugačijom kemijom i ne možemo tražiti jer ne znamo kako bi mogli izgledati i funkcionirati.
Znanstvenici stoga već desetljećima tragaju za tekućom vodom na tijelima u Sunčevu sustavu i izvan njega. Na Marsu su ranije bili otkriveni tragovi erozije vode u tlu kao i tragovi mogućeg otapanja vode u ekvatorijalnim područjima tijekom ljeta. Također se pretpostavljalo da bi tekuća voda mogla postojati negdje ispod Marsove površine, a osobito ispod njegovih polarnih ledenih kapa. No ovo je prvo otkriće postojanja vode u tekućem stanju i to u obliku trajnog velikog vodenog tijela. MARSIS nije uspio utvrditi dubinu jezera, međutim znanstvenici smatraju da je ona najmanje jedan metar.
"To naše otkriće je vodeno tijelo, jezero koje nije samo neka voda koja se otapa između kamena i leda, kao što se to na Zemlji zbiva ispod nekih ledenjaka“, rekao je prof. Roberto Orosei iz Talijanskog nacionalnog instituta za astrofiziku u Bolonji.
"To je mjesto koje je vrlo obećavajuće za traženje života na Marsu. No mi ne znamo pouzdano je li ono nastanjeno", dodao je.
Nade i rezerve
Novo otkriće vjerojatno će otvoriti mogućnost za provođenje drugih sličnih istraživanja jer će se slična tehnika moći primijeniti na drugim lokacijama. To bi nas pak moglo približiti otkrivanju života ili njegovih tragova na Crvenom planetu.
Marsovo jezero slično je subglacijalnim jezerima kakva se mogu naći pod ledom u području Arktika i Antarktike. A istraživanja jezera Vostok na Antarktici pokazala su da u njemu žive mikroorganizmi.
No znanstvenici ističu da bi ipak trebalo suspregnuti oduševljenje i zadržati određenu rezervu. Naime, prije svega, otkriće vode trebat će dodatno potvrditi.
Naš popularizator astronomije Ante Radonić kaže da je isto područje mnogo puta skenirano, pa da stoga ne može biti zabune da se radi o nečem posebnom.
"A teško je zamisliti što bi u tom sloju drugo moglo biti osim slane vode s obzirom na opažene signale radara", rekao je Radonić za Index.
"Iako se ne može sa sto postotnom sigurnošću tvrditi da je ispod leda uistinu pronađena tekuća voda, vjerujem da je najvjerojatnije uistinu otkrivena jako slana voda. Budući da je moć rezolucije instrumenta oko 5 km, lako je moguće da ima mnogo manjih skrivenih jezera koje ne može detektirati", dodao je.
Osim toga treba imati na umu da su temperature u području u kojem je otkriveno jezero vrlo niske, između -10 ºC i -30 ºC. Voda je ondje ostala u tekućem stanju zbog toga što je izmiješana s visokim koncentracijama soli te zbog visokog tlaka, što je spustilo temperaturu njezina ledišta na oko -70 ºC. To pak znači da uvjeti neće biti osobito gostoljubivi za život. No opet, poznato je da na Zemlji život postoji čak i u vrlo negostoljubivim okolišima na vrlo visokim i vrlo niskim temperaturama pa i u vodama koje su za većinu organizama otrovne.
Jedan od problema u potrazi za mogućim životom na Marsu svakako će biti to što je jezero prekriveno debelim ledenim pokrovom koji neće biti jednostavno izbušiti.
"Doći onamo i pronaći konačan dokaz da je riječ o jezeru neće biti lak zadatak", rekao je Orosei.
"Za to će trebati robot koji će moći izbušiti 1,5 km leda. To će svakako zahtijevati određeni tehnološki razvoj koji nam u ovom trenutku nije dostupan", dodao je.
Važan poticaj i važan resurs
S pozitivne strane eventualni organizmi u subglacijalnom jezeru na Marsu bi s ledenim pokrovom bili zaštićeni od štetnih zračenja koja bez problema prolaze kroz njegovu rijetku atmosferu sve do tla. Također, znanstvenici sada znaju gdje bi ga na Marsu najprije mogli tražiti.
Radonić smatra da će otkriće biti veliki poticaj za smišljanje novih instrumenata na budućim svemirskim letjelicama namijenjenim istraživanjima Marsa.
"Bit će potrebno poslati puno savršeniji radar u orbitu oko Marsa i tražiti manja jezera koja su možda na manjoj dubini pa tako i na povoljnijem položaju za neposredna istraživanja u budućnosti", kaže Radonić.
Ističe da će voda također jednog dana biti važan resurs za ljudske baze na Marsu.
"Astronauti će prije svega koristiti vodeni led koji na velikom djelu Marsa postoji na maloj dubini ispod površine. Voda će biti važna za ljudske potrebe - iz nje će se dobivati kisik za disanje dok će se vodik i kisik moći koristiti kao gorivo i oksidator u raketnim motorima."