Zašto je Plenković za ministra obrane uzeo čovjeka kojem nad glavom visi optužnica za ratne zločine?

Foto: FaH

U STRAHU od uhićenja zbog sumnji da je sudjelovao u počinjenju ratnih zločina, ministar obrane i potpredsjednik Vlade RH Damir Krstičević nije se usudio u ponedjeljak otputovati u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Krstičevića se za ratne zločine ne sumnjiči od jučer, već godinama se navodi kao jedan od visokih časnika HV-a i HVO-a koje istražuje Tužiteljstvo BiH zbog sumnji u počinjenje ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Sad se spekulira da protiv njega postoji i optužnica.

Čak i ako je posve nevin u tom slučaju, činjenica da će vjerojatno to morati dokazivati na sudu, svakako nije bila poželjna referenca da ga se imenuje ministrom, a pogotovo ne ministrom obrane države članice NATO-a. Barem ne dok se sve to ne raščisti.
 
Premijer Andrej Plenković pogriješio je kad je Krstičevića imenovao ministrom obrane jer je ratni general Krstičević u startu bio ranjiv - treba li boljeg dokaza za to od straha od službenog putovanja u  BiH već na samom početku mandata? 
 

Što se dogodilo u Mrkonjić Gradu?
 
Krstičević je tijekom rata u BiH bio zapovjednik 4. gardijske brigade, koja je 1995. sudjelovala u akciji "Južni potez",  a u kojoj su pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali zbog međudržavnog sporazuma Hrvatske i BiH, pod patronatom Sjedinjenih Američkih Država. 
 
U akciji Južni potez 4. i 7. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića i Ivana Korade zauzele su 10. listopada 1995. Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. S izdvojenog mjesta u Šipovu akciju je koordinirao general Ante Gotovina. U krvavoj odmazdi nad Srbima ubijen je 181 čovjek, među njima i ratni zarobljenici, civili i starci. 
 
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva bili su optuženi pripadnici 7. gardijske brigade Tihomir Šavorić, Ivica Krklec i Alen Toplek. U svibnju 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu svu trojicu oslobodilo je optužbe. General Krstičević izjavio je da Mrkonjić Grad nije bio u zoni njegove odgovornosti i da njegovi vojnici nisu odgovorni za bilo kakve nečasne radnje.

Krstičević i Kotromanović nisu trebali postati ministri obrane jer su "ranjivi"
 
Još od 2011. DORH je zaprimio svu dokumentaciju iz Republike Srpske o Krstičeviću, a  pored Korade, Krstičevića i Kotromanovića, spominjala su se i imena generala Mladena Kruljca, Željka Glasnovića, ali i Franje Tuđmana i Gojka Šuška. Na proljeće prošle godine predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac upozorio je javno da se brojnim visokim časnicima Hrvatske vojske spremaju optužnice za ratne zločine u BiH. I tada se isticalo ime generala Damira Krstičevića i njegovog zamjenika Ante Kotromanovića. 
 
Kotromanović je uspio na poziciji ministra obrane odraditi cijeli mandat, u BiH je putovao u više navrata, bez straha od uhićenja. Kad je Kotromanović imenovan, mnogi su upozoravali da je Milanović pogriješio u izboru jer je i on, na poziciji ministra obrane, bio "ranjiv" zbog sumnji da je sudjelovao u ratnom zločinu. Nije isključeno ni da će protiv njega također biti podignuta optužnica - od uhićenja u Orašju, Kotromanović je jako nervozan. 
 
Hrvatska bi se uskoro mogla naći u poziciji da se i prethodnom i aktualnom ministru obrane sudi za ratni zločin u susjednoj državi. O tome su morali voditi računa Zoran Milanović i Andrej Plenković kad su za ministre obrane birali ljude koje se godinama sumnjiči da su počinili ratne zločine.
Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.