REGISTRACIJA vozila za najveći je dio građana neugodno iskustvo. Osim što ne znaju hoće li njihov automobil proći na tehničkom pregledu i što zbog registracije moraju čekati u redu, a mnogi uzimati i slobodan dan ili dan godišnjeg odmora, ona je i velik financijski izdatak koji u slučaju novijih i "jačih" automobila može prijeći i 2000 kuna.
Upravo na trošak registracije žale se i pojedini naši čitatelji. Jedan od njih je, naime, nedavno registrirao automobil, a registracija vozila stanjila mu je novčanik za oko 1365 kuna. Naravno, to nije i pun iznos koji treba izdvojiti za dobivanje zelenog svjetla za vožnju automobila u narednih 12 mjeseci jer, osim troška registracije, vozač ima i trošak osiguranja vozila, bilo da je riječ samo o osnovnom ili i o kasku osiguranju.
Naknada na naknadu
Na računu koji nam je poslao jedan čitatelj dominiraju dvije stavke. Jedna je porez na cestovna motorna vozila koji u njegovom slučaju iznosi 700 kuna i prihod je županija i Grada Zagreba, dok je druga naknada za ceste koja iznosi 451,50 kuna, a prihod je županijskih uprava za ceste. Pored toga, vozač je prilikom registracije vozila Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost platio i posebnu naknadu za okoliš u iznosu od 54,86 kuna. Sve tri stavke oslobođene su plaćanja PDV-a.
Uz te namete, plaćaju se i poslovi koji prethode registraciji vozila i ovjera prometne dozvole, a tu je i "naplata propisanih obveza". Te su stavke prihod stanica za tehnički pregled, dok se PDV slijeva u državnu blagajnu.
Registracija vozila je postala unosan biznis
Registracija vozila tako je postala unosan biznis, a u raspodjeli tog kolača sudjeluju mnogi - od Fonda za zaštitu okoliša, preko županijskih uprava za ceste i samih županija do države. Ukratko, radi se o izdašnom izvoru prihoda za punjenje raznih blagajni u zemlji u kojoj je krajem 2019. godine, prema podacima DZS-a, bilo 2.275.027 registriranih motornih vozila, od čega je 1.724.900 bilo osobnih automobila.
Na registracijama vozila okreće se ogroman novac i to su, očito, dobro shvatili i u vladi, i u županijama, i u stanicama za tehnički pregled. Samo u proračunu Grada Zagreba za ovu godinu, primjerice, planiran je prihod od poreza na cestovna motorna vozila od 80 milijuna kuna, što je više od ukupnog iznosa mnogih općinskih proračuna u Hrvatskoj. Ne čudi stoga što stručnjaci za poreze i financije smatraju da će prihodi od registracije vozila u narednim godinama rasti jer će, u uvjetima u kojima je koronakriza dovela do pada brojnih drugih poreznih prihoda, oči biti uprte u punjenje raznih proračuna drugim nametima, među kojima su i oni za registraciju vozila. Ili, drugim riječima, i u budućnosti možemo očekivati, kako se to kaže, naknadu na naknadu i porez na porez, vjerojatno i u većim iznosima nego što je sada slučaj.
Stručnjaci: Trošak registracije vozila vjerojatno će rasti jer su proračuni sve prazniji
"Naknade i porezi za registraciju vjerojatno će nastaviti rasti jer državni i ostale proračune treba nekako napuniti. Zaposlenih je sve manje, a s njima padaju i ostali prihodi u proračunima pa će to trebati nadoknaditi", ocjenjuje za Index Jasna Vuk iz RRIF Visoke škole za financijski menadžment.
Naša sugovornica pojašnjava da se trošak registracije vozila posljednjih godina povećao zbog toga što se porez na cestovna motorna vozila sada plaća prilikom registracije u stanici za tehnički pregled. Ranije se taj porez plaćao posebno, a kako mnogi vlasnici vozila nisu posezali u džep da bi ga platili, vlasti su odlučile da se taj porez naplaćuje prilikom registracije vozila, čime su županije dobile siguran i stabilan izvor prihoda.
I plaćanje godišnje naknade za ceste, kao i posebne naknade za okoliš, na licu mjesta, prilikom registracije vozila, Fondu za zaštitu okoliša i županijskim upravama za ceste osigurava siguran i stabilan izvor prihoda. Kada je riječ o naknadama koje se plaćaju stanicama za tehnički pregled, Vuk kaže da one prilikom registracije vozila jednostavno naplaćuju svoje usluge.
U Centru za vozila Hrvatske kažu da oni od ukupnog troška registracije imaju najmanje koristi
Iako je cijena registracije vozila visoka, u Centru za vozila Hrvatske kažu nam da oni od toga imaju najmanje koristi. Naime, cijena njihovih usluga samo je mali dio ukupne svote koju treba izdvojiti za registraciju vozila, dok najveći dio ukupnog troška, napominje pomoćnik uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske Goran Pejić, čine razne naknade i porezi koji idu u državni i županijske proračune, zatim proračune županijskih uprava za ceste i Fonda za zaštitu okoliša, u čemu stanice za tehnički pregled služe samo kao posrednik.
Naime, posebna naknada za okoliš prihod je Fonda za zaštitu okoliša i obračunava se sukladno Uredbi o jediničnim naknadama i korektivnim koeficijentima, a iznos ovisi o snazi motora i emisiji ispušnih plinova. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta obračunava se, pak, prema posebnom pravilniku, a ovisi o kategorizaciji vozila pa najveću naknadu plaćaju teretna vozila koja najviše i "raubaju" ceste.
Cijene registracija određuje MUP
Porez na cestovna motorna vozila plaća se sukladno Zakonu o lokalnim porezima za vozila stara do 10 godina i ovisi o vrsti vozila i snazi motora. U najgorem slučaju, prema podacima vlade, može doseći 1500 kuna za osobni automobil starosti do dvije godine, snage motora 130 kilovata. Za vozilo staro između pet i deset godina, snage motora do 70 kilovata, taj porez, prema vladinim podacima, iznosi 250 kuna.
"Cijena tehničkog pregleda je samo jedna i to razmjerno mala stavka u ukupnoj cijeni registracije vozila. Stanice za tehnički pregled naplaćuju i razne druge naknade i poreze koje, međutim, transferiraju institucijama kojima ti prihodi pripadaju. Tako se olakšava posao i vozačima koji bi, u protivnom, posebno morali plaćati naknade i poreze. Kada je riječ o tehničkom pregledu, tu ima dosta posla koji treba obaviti i stanice za tehnički pregled naplaćuju svoje usluge. Osim toga, građani tehničke preglede uglavnom plaćaju kreditnim karticama, a stanice za tehnički pregled njima za to plaćaju provizije financijskim institucijama", pojašnjava za Index Pejić.
Naglašava i kako cijene tehničkog pregleda određuje ministar unutarnjih poslova Odlukom o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove. Na to nas upozoravaju i u HAK-u.
U podjeli kolača od registracije vozila sudjeluje i središnja država
Pejić dodaje i kako su cijene tehničkog pregleda iste u cijeloj Hrvatskoj. Za mopede i motocikle cijena iznosi 92,67 kuna, za osobne automobile 152,57 kuna, a za autobuse i teretna vozila 245,23 kune. Na to se još zaračunava i PDV.
Tu dolazimo i do komada koji ide u središnji državni proračun, čiji je PDV najvažniji porez. Kod stjecanja vlasništva nad rabljenim vozilom, ističu u Centru za vozila Hrvatske i Poreznoj upravi, plaća se i upravna pristojba. No iako se i ona plaća u stanici za tehnički pregled, slijeva se u državnu blagajnu. Lani je država od te upravne pristojbe, kažu nam u Poreznoj upravi, ubrala oko 125,7 milijuna kuna. Podatke o prihodima od poreza na cestovna motorna vozila u Poreznoj upravi nemaju jer se, kako ističu, radi o prihodima županijskih proračuna.
Država bi trebala potaknuti obnovu voznoga parka, a više oporezuje nova, nego stara vozila
Na kraju, vrijedi spomenuti i da financijski stručnjaci upozoravaju kako je porez na cestovna motorna vozila kakav imamo nelogičan ako država želi potaknuti obnovu voznog parka koji je u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, u 2019. godini u prosjeku bio star 13,86 godina, što ga svrstava među najstarije u Europi. No upravo je starost naših automobila, ističe Vuk, vjerojatno i razlog zašto se porezima "kažnjavaju" vlasnici novijih automobila. Naime, oporezivanje starijih vozila, u uvjetima kada velik broj građana vozi baš takve automobile i jedva krpa kraj s krajem, predstavljao bi dodatni udar na njihove sve praznije džepove.
"Država bi trebala poticati građane da kupuju nove automobile, što sada nije slučaj. Više bi trebalo oporezivati starija vozila nego nova, ali to bi, u ovakvim uvjetima, bio i financijski udar za mnoge građane", zaključuje Vuk.