SAN Francisco je najbogatiji američki grad, gledano prema srednjoj vrijednosti (medijan) prihoda po kućanstvu. Ali San Francisco je isto tako grad čiji kontrast bogatstva i siromaštva podsjeća na Mumbai i slične velegradove trećeg svijeta, piše The Economist.
Beskućništvo je golem problem u San Franciscu. Prema posljednjoj evidenciji, onoj za prošlu godinu, u gradu živi 7500 beskućnika, od kojih čak 58% spava na ulici ili bez službenog smještaja. Na pločnicima se redovito mogu zateći ljudski izmet i iskorištene narkomanske šprice, nedaleko od hotela s pet zvjezdica i luksuznih robnih kuća.
Kako za The New York Times piše Thomas Fuller, koji se nakon dugogodišnjeg života u Bangkoku vratio u svoj rodni grad San Francisco, glavni grad Tajlanda s okolicom ima 10 milijuna stanovnika - i 1300 beskućnika, prema službenoj statistici. San Francisco pak ima preko deset puta manje stanovnika i preko šest puta više beskućnika, njih 7500.
Čistači svako jutro čiste ulice od kampova beskućnika
Svako jutro gradski čistači izlaze na ulice i uklanjaju improvizirane kampove koje su beskućnici sklepali ili kamp-prikolice u kojima borave. Policija je obično u blizini i drži ih na oprezu jer čistači nikad ne znaju na što će naići. Većina beskućnika odbija ponudu grada da dobiju pomoć, budući da ona uključuje stroga pravila i uvjete, i samo se premješta u drugi kvart, gdje nastavlja živjeti na isti način.
Kontrast je nevjerojatan, piše Fuller: električni automobili Tesla koji tiho i elegantno klize ulicama po čijim pločnicima lutaju mentalno bolesni beskućnici praveći ispade. Skupocjeno odjeveni turisti koji prolaze pored kartonskih kutija u kojima se jedva naziru ljudska bića, također beskućnici.
"Zaista mislim da je gore nego što je ikad bilo", kaže Jon Handlery, predsjednik Handlery Union Square Hotela u San Franciscu, koji je u hotelijerstvu već 38 godina, za San Francisco Chronicle. Handlery, koji redovito odgovara na pohvale i kritike gostiju svog hotela na internetu, kaže da više i ne pokušava dati objašnjenje na najčešću pritužbu - prizore beskućnika u bijedi i očaju na koje gosti ovog luksuznog hotela nailaze u njegovoj neposrednoj blizini.
"Vidjeti beskućnike u invalidskim kolicima bez cipela zimi, žene s bebama na ulici, mlade muškarce i žene koji se drogiraju bilo je bolno", napisao je jedan gost u svojoj recenziji hotela. Handlery, koji je ranije na ovakve pritužbe odgovarao kako grad čini sve što može kako bi riješio taj gorući problem, ovog je puta samo odgovorio: "Žao mi je zbog prizora na ulici, ali nažalost, naš grad nije uspio riješiti ovaj problem."
Turisti u šoku, kažu da se nikad neće vratiti
Ovakvi prizori postali su druga, mračna strana razglednice San Francisca, jednog od najljepših gradova u Americi, s njegovim brojnim znamenitostima, restoranima i muzejima. "Na ulici vidite stvari koje naprosto nisu ljudske. Ljudi dolaze u hotele i pitaju: 'Što se to događa tamo vani?' Naprosto su šokirani. Ljudi kažu: 'Volim vaš grad, volim vaše restorane, ali nikad se više ne vraćam'", kaže Kevin Caroll, izvršni direktor Hotelskog vijeća San Francisca, koje lobira za preko 100 hotela u gradu.
Gosti se sve češće žale i na nesigurnost zbog agresivnih beskućnika koji se međusobno tuku ili maltretiraju prolaznike, prostitucije i dilanja droge na ulicama. "Osjećali smo se nesigurno hodajući ulicama, a živimo u New Yorku!" znakovita je jedna pritužba. Iako zasad nisu osjetili drastičan pad prometa, hotelijeri su sve zabrinutiji.
A i sam grad bi trebao biti, budući da 80 tisuća radnih mjesta ovisi o turizmu koji u grad godišnje donosi čak devet milijardi dolara, od čega 725 milijuna dolara izravno u gradski proračun. "Da, vjerujem da ovo šteti našem biznisu. Brend San Francisca je ugrožen", upozorava Kevin Carroll, izvršni menadžer Hotelskog vijeća.
Glavni uzrok beskućništva ukidanje socijalne stanogradnje sedamdesetih
Iako se rješenje zasad i ne nazire, beskućništvo u San Franciscu ima svoje političke i ekonomske uzroke koji sežu desetljećima unatrag. "Bilo je uličara, onih koje bismo zvali skitnice, i bilo je onih koji su ostali bez kuća, ali nije bilo vidljivog, raširenog beskućništva do 1982." Kako se objašnjava u reportaži CBS Newsa, do krize je doveo splet nekoliko trendova koji su započeli sedamdesetih godina prošlog stoljeća: drastični rezovi u psihijatrijskoj skrbi, velik broj veterana Vijetnamskog rata koji su patili od PTSP-a, rast stanarina zbog kojeg se razmišljalo i o državnoj kontroli cijena te ozbiljna recesija - sve to dok je država, nakon odluke Richarda Nixona, postepeno ukidala socijalnu stanogradnju.
"Između 1979. i 1983. izgubili smo milijarde i milijarde dolara u socijalnoj stanogradnji. Naravno da će to dovesti do beskućništva." Gradonačelnik Art Agnos predstavio je 1989. plan za osiguranje domova beskućnicima uz psihijatrijsku pomoć potrebitima, ali plan nikad nije realiziran zbog financijskih problema i potresa koji je zadesio grad.
Svaki sljedeći gradonačelnik opet je iznosio vlastiti plan, ali broj beskućnika je samo rastao do početka dvijetisućitih kad se smanjio, a potom ostao isti narednih deset godina. Od 2016. je ponovno narastao na prijašnji nivo - a sve to iako San Francisco troši 300 milijuna dolara godišnje na borbu protiv beskućništva. Većina tog novca zapravo odlazi na smještaj za tisuće bivših beskućnika, bez čega bi broj ljudi na ulici bio daleko veći.
Epidemija ovisnosti pogoršava problem
Problem otežavaju i drugi faktori - od pretjerane regulative i otpora stanara izgradnji novih stambenih blokova, što drži cijenu stambenih kvadrata umjetno visokom, do sve raširenije ovisnosti o metamfetaminima i fentanilu - izuzetno moćnim drogama koje izazivaju psihozu. Epidemija ovisnosti o sve opasnijim drogama posebno je bitan faktor, budući da su znatan dio beskućnika ovisnici.
Stoga, dok god se gradske, kalifornijske, ali i savezne vlasti na čelu s Donaldom Trumpom ozbiljno ne pozabave svim ovim faktorima kroz sveobuhvatnu strategiju, užasni kontrast bogatstva i bijede, biznismena, turista, prosjaka i narkomana i dalje će obilježavati ovaj čuveni američki grad i davati uvjerljiv argument kritičarima Amerike i liberalnog kapitalizma općenito.