Zašto je veganska aktivistica upala u YouTube i počela pucati po ljudima?

IAKO su početni medijski izvještaji sugerirali da je Nasim Agdam, koja je jučer upala u sjedište YouTubea u blizini San Francisca i upucala troje zaposlenika i sebe, bila motivirana osvetom dečku, ona se ustvari htjela osvetiti YouTubeu. 

 

Njezin profil gotovo po svemu odstupa od uobičajenog profila terorista ili masovnog ubojice u SAD-u. Dok su takvi napadači u gotovo uvijek muškarci, Agdam je bila žena. Dok su teroristi iza masovnih pucnjava u Americi u pravilu islamisti ili ekstremni desničari, Agdam je bila aktivist za zaštitu životinja i veganizam. 

 

Iako je iranskog porijekla, ništa ne upućuje da je ova 39-godišnjakinja bila islamski ekstremist. Dapače, Agdam se deklarirala kao baha’i - pripadnik malo poznate sinkretističke religije nastale u Iranu u 19. st. koja je pokušala ujediniti sve dotadašnje religije, a koja danas ima 5-7 milijuna sljedbenika. No Agdam nije bila motivirana religijom već mješavinom ideologije o pravima životinja i ogorčenosti cenzurom sadržaja na YouTubeu, na kojem je bila itekako aktivna.

 

 

Sadržaj koji se do jučer mogao pronaći na nekoliko YouTube kanala koje je Agdam imala, kao i na Facebooku i Instagramu, bio bi prilično urnebesan - preciznije, definitivno bi se mogao svrstati u trash kategoriju - da njena priča nije imala jučerašnji tragični epilog. Ova je veganska bodibilderica, kako se sama opisala, na prilično lošem engleskom, farsiju (službenom iranskom jeziku) i turskom objavila čitav niz bizarnih videa u kojima je prozivala mesojede i prehrambenu industriju zbog okrutnosti prema životinjama, pokazivala svoje vještine veganskog kuhanja, plesa, tjelovježbe i izrade nakita. Jedan video tako je nazvan “Uspomena na mog zeca ljubimca”, dok je drugi “parodija” na pjesmu i spot Taylor Swift, s tekstom koji je izmijenjen tako da sadrži poruke protiv okrutnosti nad životinjama.

 

Teško je uopće reći što je od sadržaja koji je objavljivala parodija, a što ne - primjerice, video u kojem pleše u trikou s leopardovim uzorkom uz vlastitu glazbenu podlogu iranskog melosa gotovo sigurno će postati mem na društvenim mrežama. Unatoč ili zahvaljujući tome, Agdam je navodno imala tisuće pretplatnika i preko milijun pregleda na YouTubeu. Ali priča tu postaje mnogo mračnija: u posljednjih nešto više od godinu dana, Agdam se počela ogorčeno žaliti da YouTube “filtrira”, "cenzurira" i "demonetizira", odnosno ukida zaradu na njenim snimkama kako ne bi dobila više pregleda i kako od njih ne bi mogla zaraditi, kao drugi popularni YouTuberi na koje se očito ugledala. 

 

 

"Na YouTubeu me diskriminiraju i filtriraju. Nisam jedina. Pokušavaju me spriječiti u snimanju videa", tvrdila je na svojoj stranici. "“BUDITE SVJESNI! Diktatura postoji u svim zemljama, ali s različitim taktikama! Njih je briga samo za osobne kratkoročne profite i učinit će sve da ostvare svoje ciljeve zavaravajući lakovjerne ljude, skrivajući istinu, manipulirajući znanošću i svime, stavljajući mentalno i fizičko zdravlje u opasnost, promovirajući materijalizam i seksualnu degeneraciju u ime slobode... i pretvarajući ljude u programirane robote! “Učinite laž velikom, učinite je jednostavnom, ponavljajte je i na kraju će oni povjerovati u nju” Hitler…Nema slobode govora u svijetu. Bit ćete spriječeni ako pokušate govoriti istinu koja nije u skladu sa sustavom. Snimke su filtrirane tako da ih ljudi teško mogu vidjeti. Nema jednakih mogućnosti za rast ni na YouTubeu, ni na jednom drugom video servisu. Vaš kanal rast će samo ako oni tako žele", napisala je Agdam na svojoj web stranici.

 

 

Agdam, naravno, nije jedina “alternativka” koja proziva YouTube za politički motiviranu cenzuru. Raznorazni (iako uglavnom desničarski) teoretičari zavjera, zakleti protivnici establišmenta i elita, raspačivači lažnih vijesti odavno su napučili ovu najpopularniju platformu za dijeljenje video sadržaja. Suočen sa sve snažnijim kritikama da promiče ovakve sadržaje upravo zbog njihove popularnosti - drugim riječima, da ih iskorištava zbog pregleda na kojima zarađuje - čak i da svojim algoritmom automatski nudi gledateljima upravo takva videa, YouTube je odlučio nešto poduzeti. Glavni poticaj očito je bio poplava dezinformacija prije američkih izbora, kao i nakon pokolja poput onih u Las Vegasu i na Floridi, kada su teoretičari zavjera pokušali predstaviti napade kao "izrežirane" od strane države. Drugi slučajevi zbog kojih je YouTube prozvan bili su video YouTube zvijezde Logana Paula u kojem je prikazao žrtvu samoubojstva, kao i perverzni animirani filmovi koji se u zadnje vrijeme pojavljuju na toj video platformi. 

 

Zbog ovog obračuna s lažnim vijestima, ekstremizmom, govorom mržnje i teorijama zavjere, udruga Prager University koju vodi desničarski talk-show voditelj Dennis Prager nedavno je i tužila YouTube zbog narušavanja njegove slobode govora postavljanjem dobnih ograničenja na njegova videa o temama kao što su pobačaj, pravo na oružje te islam i terorizam. Međutim, kako javlja Reuters, sudac je odbacio tužbu jer YouTube, čiji vlasnik je Google, nije “državni akter” i zbog toga nije podložan prvom amandmanu američkog ustava koji garantira "javni forum" za slobodu govora.

 

To je širi politički kontekst u kojem valja sagledati jučerašnji napad na YouTube: radi se o tragičnoj eskalaciji rata između “alternativaca” i društvenih mreža poput YouTubea, koji su donedavno bili u svojevrsnoj simbiozi. Spletom okolnosti, u ovom slučaju radilo se o veganskoj aktivistici, što ne znači da sljedeći put napadač neće biti desničarski ekstremist ili teoretičar zavjera koji smatra da YouTube cenzurira njegove političke stavove.