MNOGI od nas ne vole kada krenu prave hladnoće. Pokrijemo se dekicom, navučemo puno odjeće i s čežnjom kroz maglu tražimo preostale zrake sunca. Ako ste pomislili da ste usamljeni u takvoj reakciji na prve mrzle jesenske dane, varate se.
Nije problem u vama, vašem tijelu je jednostavno potrebno neko vrijeme da se privikne na hladnoću, piše The New York Times.
''Tijekom zime se naviknemo na temperature oko nas, tako da nam se 10 stupnjeva Celzijusa u veljači čine divnima, dok nam se ta ista temperatura u jesen čini jako hladnom'', rekao je fiziolog John Castellani iz instituta U.S. Army Research Institute of Environmental Medicine (USARIEM).
Tijelo vježba podnositi hladnoću
Neki stručnjaci smatraju kako je uzrok našeg različitog doživljaja temperatura početkom jeseni i krajem zime čisto psihološke prirode. No drugi stručnjaci, poput Castellanija, misle drugačije. Oni smatraju kako dokazi upućuju na to da se tijelo tijekom vremena privikava na okolne promjene i vježba podnositi hladnoću.
Evo kratkog pregleda toga kako naše tijelo reagira na promjene temperatura zraka u jesen i kako se to razlikuje od reakcije našeg tijela na proljetne temperature:
Ljudi različito doživljavaju hladno vrijeme
Vjerojatno ste to primijetili, svatko od nas na drugačiji način doživljava toplo ili hladno vrijeme. Istraživanja su, primjerice, pokazala kako osobe jače tjelesne konstitucije gube više tjelesne topline tijekom hladnog vremena od osoba manje tjelesne građe. Razlog tome je jednostavan, veći i krupniji ljudi zrače toplinu kroz veću površinu tijela pa je tako više i gube. S druge strane, deblje osobe gube manje topline od mršavijih jer potkožna mast služi kao neka vrsta izolacije.
Također, stariji ljudi teže podnose hladno vrijeme nego mladi.
Kako naše tijelo reagira
Kada krenu prve hladnoće, senzori u našoj koži, poznati kao termoreceptori, prepoznaju tu promjenu i šalju signale hipotalamusu, dijelu našeg mozga koji se ponekad naziva i tjelesnim termostatom.
Kako bi održao stalnu tjelesnu temperaturu, hipotalamus može učiniti dvije stvari: a) stezati krvne žile na periferiji tijela i smanjiti dotok tople krvi u udove i kožu te je preusmjeriti u trup, gdje je toplina najpotrebnija, ili b) pokrenuti drhtanje tijela kako bi ono time stvorilo dodatnu toplinu.
Kako se tijelo prilagođava na zimu
No tijekom vremena tijelo nam drugačije reagira na hladnoću. Istraživanja su pokazala da osobe koje često borave na hladnom vremenu više toleriraju niske temperature jer im se krvne žile manje stežu ili im tijelo više drhturi.
Primjerice, znanstvenici su primijetili da su ribarima ruke, jer ih često imaju uronjene u hladno more, toplije kada ih drže u hladnoj vodi nego kod ispitanika kontrolne skupine koji nisu ribari.
''Tijekom cijele zime osjećamo hladan vjetar na svojim obrazima. Na to nam se koža navikava i nakon nekog vremena krvne žile lica više se toliko ne stežu. Zbog toga imamo veći dotok tople krvi u lice i manje osjećamo hladnoću'', objasnio je John Castellani.