Na europskim su burzama jutros cijene dionica blago porasle, nakon dvodnevnog pada, a trguje se oprezno jer nema vijesti koje bi mogle značajnije utjecati na smjer tržišta. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9:30 u plusu 0.1 posto, nakon dva dana pada.
Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0.08 posto, na 8025 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.56 posto, na 19.120 bodova, a pariški CAC 0.28 posto, na 7236 bodova.
A na azijskim su burzama cijene dionica pale. Azijski MSCI indeks bio je u 9:30 u minusu 0.5 posto, oslabivši četvrti dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0.5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 1.7 i 1.9 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0.1 i 0.4 posto.
Kineske burze strahuju od Trumpovih carina
Kineske burze i dalje su pod pritiskom strahovanja od protekcionističke politike novog-starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Trump je još u kampanji najavio povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda, a ulagači vjeruju da će Kina odgovoriti sličnim mjerama.
Osim toga, povećanje carina moglo bi usporiti rast svjetskog gospodarstva, ali i potaknuti inflaciju, što bi nagnalo središnje banke da zaustave proces smanjenja kamata.
Kineski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što nove mjere nisu, po njihovoj procjeni, dovoljne da bi suzbile dugotrajnu krizu na tržištu nekretnina.
Bez promjena na Wall Streetu
Podrška tržištima nije stigla ni s Wall Streeta, gdje su jučer burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni.
U fokusu ulagača bili su jučer podaci o inflaciji u SAD-u u listopadu. Potrošačke cijene ojačale su za 0.2 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj porasle 2.6 posto.
Kako su ti podaci u skladu s očekivanjima analitičara, nisu osjetnije utjecali na očekivanjima u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.
Na tržištu se procjenjuje da će Fed i na sjednici u prosincu smanjiti kamate, treći put ove godine, za 0,25 postotnih bodova.