SVIBANJ je u nekim dijelovima Hrvatske, osobito u sjeverozapadnim, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda bio vrlo kišovit te čak ekstremno kišovit (grafika dolje), a kako su posljednjih dana konačno krenule i visoke temperature, za očekivati je da bi moglo biti problema s komarcima.
U prilog tome govore neke objave na društvenim mrežama u kojima se posljednjih dana razmjenjuju fotografije i videozapisi, prema kojima Slavonci doživljavaju pravu najezdu malenih krvopija.
Portal sib.hr na svom je Facebooku podijelio fotografiju (dolje) koju im je poslao čitatelj iz Bijelog Brda nedaleko od Osijeka.
Župnik Mario Brkić na svojem je profilu na Facebooku objavio videosnimku najezde u obližnjem Sarvašu.
>Ovako izgleda pogled s jednog prozora u Slavoniji. Da, to su komarci
Važno je da se suzbijanje odradi pravovremeno
Pritom je zanimljivo da je najezda zabilježena unatoč činjenici da je novi gradonačelnik Osijeka Ivan Radić drugi dan po dolasku na dužnost naložio zaprašivanje iz zraka te da je prvo zaprašivanje odmah odrađeno.
No stručnjaci ističu da je zaprašivanje od slabe koristi kada se komarci razviju u odrasle jedinke. Tretmani suzbijanja odraslih komaraca smatraju se najmanje učinkovitom metodom, jer tada insekticidi djeluju samo na odrasle komarce i imaju izuzetno kratkotrajno djelovanje. Kako bi suzbijanje komaraca bilo učinkovito, potrebno je na vrijeme, već u ožujku i travnju, obavljati tzv. larvicidne mjere suzbijanja, koje dopiru do ličinki koje se razmnožavaju u stajaćoj vodi. Važno je napomenuti da su adulticidni tretmani protiv odraslih komaraca samo nadopuna larvicidnog tretmana, i ne bi smjeli biti osnovna i jedina metoda suzbijanja komaraca.
Avioni trebaju biti specijalizirani za zaprašivanje komaraca
Aviotretmani su za stanovništvo najvidljiviji oblik suzbijanja komaraca, no među mjerama za suzbijanje najmanje su učinkoviti, dugoročno bez učinka, a često su pogubni za neciljane vrste i štetni su za okoliš.
Osim toga, u provedbi tretmana suzbijanja komaraca aviotretmanima avioni koji se koriste trebaju ispuniti određene tehničke zahtjeve, a to je stvaranje male veličine insekticidnih kapljica kako bi one što dulje lebdjele u zraku, umjesto da brzo padaju na tlo, jer tada ne dopiru do komaraca koji se nalaze ispod lišća raslinja i nisu ciljano aktivne protiv komaraca.
Također je važno napomenuti da je u Hrvatskoj od 1992. zabranjeno suzbijanje komaraca avionom iz zraka nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima. Iznimno je dozvoljeno ako je područje minirano, poplavljeno ili nedostupno iz drugog objektivnog razloga te ako se mjere dezinsekcije ne mogu provesti na neki drugi svrsishodan način.
Komarci se stalno razvijaju u vodi na toplom
Naša znanstvenica dr. sc. Nataša Janev Holcer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za zdravstvenu ekologiju, kaže da su okolnosti sada povoljne za komarce, jer česte oborine uz više temperature pogoduju stvaraju brojnih legla komaraca u okolišu.
"Voda je stanište za razvoj komaraca i stoga je najbolji način borbe protiv komaraca uklanjanje svih stajaćih izvora vode, koji im omogućuju stanište i razmnožavanje", kaže Janev Holcer.
"Razvojni ciklus komaraca na ljetnim temperaturama traje 5 do 7 dana, što znači da se u okolišu stalno razvijaju nove jedinke komaraca. Komarcima odgovaraju temperature zraka veće od 15ºC", izjavila je za Index naša znanstvenica.
Pitanje je kako lokalne samouprave provode zaprašivanje
Kaže da je ovih dana vidjela da se piše o najezdi komaraca u Slavoniji.
"Čitala sam da su provodili aviotretmane. Ne znam što je sve bilo provedeno, no u načelu komarce treba suzbijati već u ožujku kada se uništavaju larve. Cilj nam je da odrasle, krilate jedinke ne izlete, jer je to tada kao gašenje požara koji se već razmahao", rekla je.
"Ako se sve provede na vrijeme i kako treba, na mjestima koja su prepoznata kao žarišta, onda u načelu ne bi trebalo biti većih problema. Tada se uglavnom s manjim mjerama djeluje na odrasle jedinke. Nažalost, to puno košta", dodala je.
Sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, važno je pravovremeno, na razini jedinica lokalne samouprave, planirati i provoditi preventivne mjere suzbijanja komaraca.
"Iako je praćenje i suzbijanje štetnika u Hrvatskoj zakonski odlično regulirano, u praksi se i dalje primjećuju nedostaci, jer pojedine jedinice lokalne samouprave ne provode obvezatne preventivne mjere za suzbijanja komaraca, kako to nalažu zakon i struka", kaže Janev Holcer.
U proračunu Osijeka za te potrebe izdvojeno je više od 3 milijuna kuna.
Suzbijanje je beskorisno, a skupo ako se ne radi kako treba
Naša stručnjakinja ističe da je za uspješno suzbijanje avionima vrlo važno da se obavlja sitnim kapljicama.
"U vrijeme poplava 2014. na području nekih županija provodili su se aviotretmani, no bili su korišteni poljoprivredni avioni koji su zaprašivali prevelikim kapljicama, čime se ne postižu očekivani učinci, a skupi su. Osim toga, u Osijeku postoje poplavni komarci koji doslovno izlijeću iz šuma", kaže naša znanstvenica.
Grad Osijek ima problem s komarcima zbog poplavnih područja, među kojima je i područje Parka prirode Kopački rit. Prema podacima, udio tih poplavnih komaraca u gradu je visok.
Jedinice područne ili regionalne samouprave zadužene su za osiguravanje financijskih sredstava za praćenje invazivnih vrsta komaraca kako bi se izbjegle pojave zaraznih bolesti koje prenose komarci.
Hrvatska ima čak 52 vrste komaraca, a neki prenose bolesti
Hrvatska ima 52 vrste komaraca, od kojih samo manji broj može prenositi bolesti, dok većina njih predstavlja molestante koji građane uznemiravaju i narušavaju im kvalitetu života. No, poznato je da komarci mogu prenijeti opasne bolesti, kao što su čikungunja, denga groznica i bolest Zapadnog Nila, koje se mogu pojaviti u Hrvatskoj. Također prenose i Ziku, žutu groznicu i malariju.
"Kod nas su se već udomaćili tigrasti komarci Aedes albopictus, koji su prijenosnici su bolesti. Oni prezimljavaju po kućama ili garažama. Imamo još jednu vrstu Aedes japonicus, koja nema takav potencijal za prenošenje bolesti, no monitoring je pokazao da je rašireniji nego što smo mislili. Tigrasti se više širi iz toplijih krajeva prema sjeveru, a japanski od sjevera prema jugu", kaže Janev Holcer te ističe da komarci ne mogu prenijeti covid-19.
"Naravno, da bi se bolest prenijela, u populaciji mora biti prisutan virus. Opasnosti za malariju za sada nema. Mi pratimo ulazne točke za komarce. Nikako ne bismo željeli da nam u Hrvatsku dođe Aedes aegypti, koji ima veliki potencijal za prijenos brojnih bolesti, uključujući Ziku, žutu groznicu i denga groznicu. On je nekada bio prisutan u našim područjima, ali je iskorijenjen. Danas ga ima, primjerice, u Gruziji i na Madeiri. Ako ga otkrijemo, uložit ćemo poseban trud da ga suzbijemo", kaže Janev Holcer.
Komaraca ima u mnogim dijelovima Hrvatske
Dojave o komarcima stižu i iz Zagreba i iz Dalmacije.
"Ja sam danas došla s Visa i mogu vam reći da su me doslovno pojeli", našalila se Janev Holcer.
Zagreb inače uobičajeno provodi larvicidne mjere još u ožujku u prepoznatim žarištima.
"Gradski zavod ima odličnu ekipu stručnjaka koji na tome rade. No dio posla rade institucije, a za dio su odgovorni sami građani. Razne posudice i spremnici s vodom mogu biti važna legla komaraca. Tigrasti komarci na takvim se mjestima mogu jako razmnožiti, a mogu letjeti 300-tinjak metara unaokolo i stvoriti žarišta. Dakle, država ili grad mogu obaviti svoj posao, no oni ne mogu ljudima ulaziti u dvorišta i suzbijati komarce ondje. To je zapravo veći problem. Zato nastojimo raditi na edukaciji građana. Situacija je jako kompleksna. Ja sam iz dijela Zagreba u kojem ljudi vole čuvati spremnike za zalijevanje vrtova po terasama. U njima često ima toliko puno ličinaka da voda naizgled vrije od njih. Iz takvih dvorišta izlijeću komarci. Zagreb ima i ekipe koje provode kontrole kod vulkanizera i na sličnim mjestima da se ne skuplja voda i u njoj komarci. Međutim, velika je odgovornost na pojedincima. Jučer me je nazvala prijateljica koja živi u Martićevoj ulici u centru Zagreba. Kaže da su je izboli komarci. To su najvjerojatnije komarci iz nekih spremnika s vodom koji se mogu naći po balkonima. Oni ne mogu doći iz šume u Gračanima, nego iz kruga od 300-tinjak metara. Stoga je vrlo važno da se voda iz raznih spremnika, uključujući posudice za vodu za cvijeće, izlijevaju redovno svakih tjedan dana", poručila je Janev Holcer.