Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sumirao je na X-u svoje dojmove s današnjeg summita u Dubrovniku.
Zelenski u Dubrovniku: Da nas je Rusija uspjela pokoriti, sljedeća meta bio bi Balkan
"Na summitu Ukrajina - jugoistočna Europa naglasio sam važnost stabilnosti na Balkanu. Kao i u istočnoj Europi, ono što se događa na Balkanu određuje hoće li se Europa suočiti s ratom. Zato je otpor Ukrajine ruskoj invaziji ključan za stabilnost regije. Ovo je treći sastanak u ovom formatu i zahvalan sam na podršci Ukrajini i njezinom narodu, na gostoprimstvu zemalja sudionica prema ukrajinskim ranjenim vojnicima koji se oporavljaju u svojim državama, a posebno na sudjelovanju na mirovnom summitu.
Sve te zemlje stvarno pokušavaju okončati ovaj rat na pravedan način. Cijenimo odnose među našim narodima koji nas jačaju i čine svijet stabilnijim. Nažalost, stabilnost postaje rijedak resurs. Dakle, svaki izvor sigurnosti za ljude i svaki izvor istinskog mira u međunarodnim odnosima je dragocjen.
Da je Rusija uspjela pokoriti našu zemlju i zaprijetiti cijeloj istočnoj Europi, nema sumnje da bi sljedeća regija kojom bi Moskva destabilizirala Europu bio Baltik ili Balkan. Dijelimo zajednički interes da osiguramo da Rusija nema snage nastaviti svoju agresiju ili se miješati u pitanja drugih nacija", napisao je između ostalog Volodimir Zelenski.
Plenković: Ovo je napor bez presedana
Hrvatski premijer Andrej Plenković i Zelenski ocijenili su ranije danas kako jedino snažna Ukrajina može osigurati uspostavu pravednog mira s Rusijom. "Mislim da i iskustvo Hrvatske govori da slabost omogućava agresiju, a snaga slabi agresiju i zaustavlja je", rekao je Plenković na konferenciji za tisak koju je održao zajedno sa Zelenskim nakon summita koji je okupio visoke dužnosnike 14 zemalja regije.
"To je cijela poanta ovog velikog napora koji je bez presedana. Ne mogu se ni blizu prisjetiti ovakve velike, moćne vojne podrške jednoj zemlji, kao što je pružena Ukrajini upravo zato da bi bila snažna i da bi mogla uspostaviti, možda ne potpunu, ali barem u nekim dijelovima ravnotežu snaga", rekao je hrvatski premijer, dodajući da "ako ulaziš u pregovore slab, onda će i rezultati biti slabi, a ako u pregovore ulaziš snažan, onda će i rezultati biti dobri".
Upozorio je također da je ključno da konačni mirovni sporazum ne uključuje teritorijalne koncesije na štetu Ukrajine. "Tu moramo biti principijelni. Koncesije u smislu teritorijalnih gubitaka je najgora moguća poruka i međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima danas. Prepustiti nekome teritorij znači upaliti jedno ogromno zeleno svjetlo bilo kojem snažnijem akteru s ekspanzionističkim ambicijama, da napravi sličnu agresiju bilo gdje u svijetu", naglasio je Plenković.
Na summitu je prihvaćena Dubrovačka deklaracija u kojoj je iskazana snažna podrška zemalja jugoistočne Europe Ukrajini. Zelenski je izrazio zadovoljstvo jer su sve nazočne države iskazale podršku, istaknuvši da je to "poruka svih zemalja koje se zalažu za pravedan mir, a ne za zamrzavanje stanja".
Mirovni plan Zelenskog
Govoreći o svom mirovnom planu koji je trebao biti predstavljen NATO partnerima u američkoj vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, na sastanku odgođenom zbog nedolaska američkog predsjednika Joea Bidena, koji je odustao od puta zbog prijetnje uragana Milton, Zelenski je naglasio da taj plan nema veze s Rusijom i Vladimirom Putinom.
"To je plan jačanja Ukrajine politički i na bojišnici, zajedno s našim saveznicima. Taj plan ne ovisi o Putinu, nego samo o našim partnerima." Naglasio je da bi njegov mirovni plan bio svojevrsna "premosnica" do budućeg mirovnog summita. "Ukrajina želi pravedan mir i tu nije bitno hoće li se Putin s time složiti. Bitno je ojačati Ukrajinu kako bi imala bolju poziciju na budućem mirovnom summitu."
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Zelenski je rekao da bi slabosti nekih NATO saveznika mogle ohrabriti ruskog predsjednika Putina da nastavi rat. "Njega ne zanima njegov narod, njega zanima samo moć." Glede članstva Ukrajine u NATO-u, istaknuo je da nema razloga da ukrajinski partneri budu skeptični. "Oni su možda skeptični sada, ali neće biti skeptični kad Ukrajina ojača. Sada nemamo članstvo u NATO-u, a da ga imamo, ne bismo ni bili u ratu."
"Jugoistok Europe daje snažnu potporu Ukrajini"
Plenković je naglasio da Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Europe, "koje svaka na svoj način podupiru Ukrajinu". "Siguran sam da će i ovaj summit doprinijeti jačanju potpore regije Ukrajini", dodao je Plenković.
Premda je ranije bilo najavljeno da će Srbiju predstavljati ministar vanjskih poslova, na skup u Dubrovniku ipak je došao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
On je prije zajedničke konferencije za tisak Plenkovića i Zelenskog dao izjavu za medije u kojoj je naglasio da je Srbija uspjela izmijeniti nekoliko bitnih točaka Dubrovačke deklaracije, između ostaloga da u njoj ne piše da se zemlje potpisnice obvezuju, već se potiču da se usklade s mjerama EU. "Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine sukladno Povelji UN-a, što nije slučaj s brojnim zemljama koje su ovdje bile prisutne, ali ćemo istovremeno ostati bez uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji jer to je politika koju vodi Republika Srbija", rekao je Vučić aludirajući na slučaj neovisnosti Kosova.
Uoči summita Plenković i Zelenski održali su bilateralni sastanak te potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim se formalizira već postojeća suradnja između dvije zemlje. Summit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani. Na marginama skupa u Dubrovniku održani su brojni bilateralni sastanci izaslanstava.
Na summitu su osim Plenkovića i Zelenskog sudjelovali predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Srbije Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.