Grafika: Eurostat
U istraživanje i razvoj Hrvatska ulaže tek 0,79 posto BDP-a, ili 340 milijuna eura dok na razini EU ulaganja iznose 2,03 posto, odnosno 283 milijarde eura.
Za usporedbu, 2004. godine ulaganja u Hrvatskoj iznosila su 1,03 posto BDP-a dok su u EU tada iznosila 1,76 posto BDP-a, što pokazuje da je kod nas prisutan negativan trend, dok se na razini EU situacija poboljšava.
Najveća ulaganja u istraživanje i razvoj, veći od 2 posto BDP-a imaju Finska (2,17 posto), Švedska (3,16 posto) te Danska (3,08 posto). Vrlo blizu su Austrija koja ulaže 2,99 posto BDP-a te njemačka s ulaganjem od 2,84 posto BDP-a.
Slovenija iznad prosjeka EU
Ne stoji loše ni susjedna Slovenija gdje ulaganja iznose 2,39 posto BDP-a.
Sa druge strane, najmanje ulaganja u istraživanje i razvoj imaju najnerazvijenije zemlje, pa tako Rumunjska ulaže tek 0,38 posto BDP-a, Cipar (0,47 posto), Latvija (0,68 posto) a tu je naravno i Hrvatska gdje ulaganja iznose 0,79 posto, koja je u vrhu i po smanjenju ulaganja u odnosu na 2004.
Promatrano na globalnoj razini, EU ima znatno manja ulaganja od Južne Koreje, koja za istraživanje i razvoj izdvaja čak 4,15 posto BDP-a, dok je u Japanu taj iznos 3,47 posto BDP-a.
SAD u istraživanje i razvoj ulaže 2,81 posto BDP-a, Kina je na sličnoj razini kao i EU s ulaganjem od 2,08 posto, dok snažno zaostaje Rusija s ulaganjem od tek 1,15 posto.