ZIMA je pred vratima i sve više europskih zemalja uvodi nove, drastične mjere u borbi protiv koronavirusa, poput lockdowna i policijskog sata.
Stoga se premijer Andrej Plenković danas sastao s čelnim ljudima Nacionalnog stožera. Na sastanku su bili ministri Vili Beroš i Davor Božinović, ravnateljica Zarazne klinike Alemka Markotić te predstojnik Plenkovićevog ureda Zvonimir Frka-Petešić.
Frka-Petešić je rekao da se prati situacija u drugim zemljama, no da od lockdowna koje su one uvele "ne vidimo neki veliki učinak".
"Ono što se sad razmatra, ako sadašnja krivulja koja se stabilizirala ne bi krenula prema dolje, da se vidi koje mjere se mogu još uvesti da se ne uvede lockdown. Ne vidimo neki veliki učinak od tih lockdownova, posebno u hladnom periodu, jer on znači zatvoriti ljude u zatvorene i nedovoljno prozračene prostore. Uspoređujemo što se radi u drugim zemljama. Vidimo da su neke zemlje uvele lockdown, ali kod njih je počela stabilizacija uoči uvođenja lockdowna. Možda Austrija i Slovenija pooštravaju mjere da bi mogle imati skijašku sezonu", rekao je šef premijerovog ureda.
Nedavno smo vas podsjetili što je ministar Beroš radio ljetos kad se već znalo da stiže novi val virusa. Više o tome pročitajte OVDJE.
A kakva je situacija u drugim zemljama koju prati naša vlada? Izdvojili smo ih tri iz regije (Slovenija, Srbija i BiH) te četiri koje su bitne Hrvatima zbog posla i zimskih praznika (Austrija, Njemačka, Italija i Francuska).
Slovenija
U Sloveniji je s novozaraženima iz posljednja 24 sata ukupna brojka došla do 55.042, a umrlo je 797 osoba. U odnosu na jučer povećan je broj aktivnih slučajeva i sada je 19.381, dok je dvotjedna incidencija malo smanjena i sada iznosi 925 zaraza na sto tisuća stanovnika. Stanje u bolnicama je, međutim, i dalje kritično, a vjeruje se da će se broj hospitaliziranih početi smanjivati kroz otprilike dva tjedna, kad počnu djelovati najnovije restrikcije koje je u četvrtak na dva tjedna propisala vlada.
Nove restrikcije koje je Slovenija propisala na dva tjedna uključuju među ostalim zabranu bilo kakvog okupljanja izvan obiteljskog kruga, zatvaranje velike većine uslužnih djelatnosti i prestanak rada trgovina osim onih koje prodaju osnovne namirnice. Osim toga i dalje važe prijašnje rigorozne mjere - lockdown unutar općinskih granica, policijski sat u noćnim satima, nošenje maski na otvorenom i u zatvorenim prostorima i druge. Zaustavlja se javni prijevoz, a za odlazak na posao i dolazak s posla uz automobile građani će se moći koristiti i taksijem.
Također se zabranjuju bilo kakva zajednička slavlja, mise i vjerski obredi, a izuzetno se dopuštaju vjenčanja, no bez svadbenih svečanosti, i to osobama koje za to dobiju posebnu dozvolu ministarstva javne uprave. Nastava u školama i dalje je na daljinu, a ostaju zatvoreni i vrtići, osim za djecu zaposlenih u nužnim službama.
Što se tiče sportskih aktivnosti, slovenska je vlada danas donijela odluku da će se treninzi u zatvorenim prostorima moći održavati samo za profesionalne sportaše.
Budući da je situacija s razvojem epidemije kritična i u svim susjednim državama, donesena je i odluka kojom se ukida pravo na odlazak u inozemstvo u trajanju od 48 sati i povratak bez karantene ili negativnog testa za osobe koje u inozemstvu imaju nekretninu, plovilo ili zemljište. Posjet članovima obitelji izvan Slovenije koji traje manje od 72 sata bit će omogućen samo za one zemlje koje su u Europskoj uniji ili Schengenu. Režim ulaska u Sloveniju i izlaska iz nje bit će zaoštren i zbog toga što je primijećeno da je u danima vikenda, koristeći dosadašnje izuzetke, preko granice s Hrvatskom znalo ići i više desetaka tisuća ljudi.
Parlament će sljedeći tjedan na prijedlog vlade prihvatiti novi zakonski paket za pomoć građanima i gospodarstvu u ovom valu epidemije, a on uključuje i mnogo veće novčane kazne za prekršitelje vladinih epidemioloških mjera nego do sada.
Srbija
Srbi su jučer imali najveći broj zaraženih od početka epidemije - 3822 u posljednja 24 sata, a službeno je prijavljeno još 17 umrlih pa je ondje ukupno preminulo 1009 ljudi. U Srbiji su na snagu stupile izmjene Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojima su uvedene kazne za nepoštovanje epidemioloških mjera i dane veće ovlasti ministru zdravstva Zlatiboru Lončaru, među kojima i mogućnost da donese uredbu o obveznom cijepljenju. Cijepljenje će određene kategorije biti obavezno, a oni koji ga budu odbijali bit će sankcionirani.
Vlada je danas pojačala mjere pa tako od ovog utorka u razdoblju od 21 sat do 5 ujutro neće smjeti raditi ništa osim ljekarni, benzinskih crpki i servisa za dostavu hrane. To znači da će biti ograničen i rad noćnih klubova, u kojima se proteklih dana okupljalo puno ljudi, bez obzira na upozorenja iz Kriznog stožera.
"Počevši od 17. studenog i u trajanju do 1. prosinca radno vrijeme ugostiteljskih objekata, prodavaonica, trgovačkih centara i drugih maloprodajnih trgovinskih objekata, kao i kazališta i kina te kasina, izuzev radnog vremena ljekarni, benzinskih crpki u obavljanju djelatnosti prodaje goriva te ugostiteljskih i drugih objekata koji vrše dostavu hrane, ograničava se tako da ti objekti neće raditi od 21 do 5 sati sljedećeg dana", piše u uredbi koja na snagu stupa sutra.
Srbija je prošlog tjedna bila među zemljama koje imaju više od 1000 slučajeva dnevno, a u kojima se epidemija najbrže širi, konkretno za čak +50 posto (2600). Ispred Srbije su Litva (+79 posto, 1500 novozaraženih na dan) i Japan (+58 posto, 1100), a slijede Švedska (+44 posto, 4200) i Brazil (+44 posto, 24.200).
BiH
Bosna i Hercegovina broji gotovo 72.000 ukupnih slučajeva (71.956), od kojih je skoro polovica izliječena (35.606). Umrlo je 1889 ljudi. U Federaciji BiH uvode se strože mjere - policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 do 5 sati ujutro.
Policijski sat vrijedi za sve osim za one koji rade u smjenama, uz obaveznu potvrdu poslodavca, kao i za javne službenike koji provode mjere. Tijekom policijskog sata zabranjeno je kretanje na području cijele Federacije BiH. Osim toga, ograničena su i okupljanja građana na najviše 30 osoba u zatvorenom ili otvorenom prostoru.
Hrvatski državljani ne podliježu epidemiološkoj mjeri samoizolacije ili negativnog testa prilikom izlaska ili ulaska iz BiH u Hrvatsku.
Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara usprotivio se uvođenju policijskog sata, dok je entitetski ministar zdravstva Vjekoslav Mandić otvoreno pozvao na stroge restrikcije, uključujući lockdown.
"Nema nikakve logike uvoditi policijski sat u ovom trenutku, pogotovo ako bi se uvodio u kasnim noćnim satima", smatra Čampara, dok je Mandić rekao:
"Ne možemo mi (liječnici) ući u noćni klub ili restoran gdje gostuje neka zvijezda i tisuću ljudi se zabavlja. I uz to svatovi, sve fešte. Narodu preča zabava od zdravlja."
Austrija
Austrijanci su od ovog utorka u totalnom lockdownu koji će trajati do 6. prosinca. U toj je zemlji dosad zabilježeno 204.000 zaraza, a umrlo je 1829 osoba. Zatvaraju se škole, sve trgovine koje ne prodaju esencijalne potrepštine, kozmetičari, frizeri i druge uslužne djelatnosti.
Nove restrikcije su nužne, rekao je kancelar Sebastian Kurz i potvrdio karantenu kakva je bila i na proljeće.
Kurz je opširno objavio mjere i dodao da se kontakti moraju što više ograničiti. Izlasci će biti odobreni samo u točno određenim okolnostima (kupnja hrane, poslovni i medicinski razlozi, sportske aktivnosti i šetnja). Dakle, građani smiju iz svojih kuća izaći samo ako:
- moraju na posao ili u kupovinu
- ako idu pomoći članu obitelji, u šetnju ili na trčanje na otvorenom, ali isključivo sami, odnosno s osobom s kojom žive
"Moj zahtjev za sljedeća četiri tjedna je - ne susrećite se ni s kim", rekao je Kurz dodajući kako nitko ne želi zatvaranje, ali da je to jedino sredstvo za koje pouzdano znaju da će funkcionirati te se pozvao na primjer Izraela. Kazao je i kako su očekivali povećani broj novih slučajeva, ali da ovako visoke brojke ipak nisu očekivali.
"Sedmodnevna incidencija je više od deset puta veća nego što bi se moglo podnijeti, 77 posto novih infekcija više ne možemo pratiti. Ako ne reagiramo ovako, možemo očekivati sve više ljudi na intenzivnoj njezi", upozorio je kancelar.
Razmjerno broju stanovnika, osim mini država, Austrija je ovog tjedna imala 553 zaraženih na 100.000 stanovnika, čime je na toj listi iza Luksemburga (650 na 100.000) i Crne Gore (633). Od 34 zemlje sa stopom pojavnosti višom od 200, čak 32 su europske.
Njemačka
U jednoj od najmoćnijih zemalja svijeta brojke su daleko veće nego u svim gore navedenim državama. U Njemačkoj je ukupan broj slučajeva 800.000, od čega ih je aktivno još 300.000. Preminulo je 12 i pol tisuća ljudi (12.511). Nijemci su od početka studenog u djelomičnom lockdownu.
Osim uobičajenih pravila o držanju razmaka, pranju ruku i nošenju zaštitnih maski u trgovinama, javnom prijevozu i pješačkim zonama, uvedena je i mjera zabrane okupljanja više od deset osoba iz najviše dva kućanstava. Nove mjere odnose se i na rad restorana i ugostiteljskih objekata, koji smiju prodavati hranu i piće samo za konzumaciju izvan objekta. Hotelima je zabranjen prihvat gostiju koji nisu na poslovnom putu. Građani su pozvani da se suzdrže od privatnih putovanja i okupljanja.
Rad je također zabranjen kazalištima, kinima i opernim kućama, kao i fitnes studijima i bazenima. Za razliku od proljetnog lockdowna, raditi mogu frizeri i cjelokupna maloprodaja, uz uvjet od najmanje 10 kvadratnih metara po mušteriji. Škole i vrtići ostali su otvoreni uz posebne epidemiološke mjere.
Italija
Zemlja koja je postala svjetski sinonim prvog vala zaraze ukupno broji 1,18 milijuna slučajeva, od čega je umrlo 45.229 ljudi. Talijani su u posljednja dva dana imali 78.157 prijavljenih novih slučajeva, od čega u petak rekordnih 40.902.
Premijer Giuseppe Conte je 3. studenog potpisao uredbu kojom se uvodi policijski sat u cijeloj zemlji u trajanju od mjesec dana. Zabranjeni su izlasci od 22 sata do 5 ujutro sve do 3. prosinca. Dvadeset talijanskih regija bit će podijeljeno na zelene, narančaste i crvene zone, ovisno o epidemiološkoj situaciji.
Vlada je spremna povećati proračunski deficit u 2021. godini i revidirati ovogodišnji kako bi financirala dodatnu pomoć tvrtkama pogođenima pandemijom. Rim je prošlog tjedna odobrio paket mjera pomoći vrijedan 2,9 milijardi eura kako bi ublažio udarac koji su gospodarstvu zadale mjere suzbijanja zaraze.
"Spremni smo intervenirati kako bismo pomogli svima koji će pretrpjeti nove gubitke, a to će uključivati povećanje deficita u 2021. i revidiranje trenda deficita u 2020.", rekao je premijer Conte. Trenutno ciljaju deficit iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu od 10,8 posto u ovoj i od sedam posto u sljedećoj godini.
Opetovano zaključavanje cijele zemlje nije vladin prvi izbor jer su troškovi previsoki, istaknuo je Conte.
Francuska
Kakva je situacija u Francuskoj, najbolje možete vidjeti OVDJE. Ulice glavnog grada Pariza puste su kao nikada dosad.
Predsjednik Emmanuel Macron uveo je novu karantenu prošli mjesec, prisilivši na zatvaranje sve trgovine osim onih s osnovnim potrepštinama poput hrane i lijekova. Osim toga, građani moraju imati potpisane dokumente kako bi opravdali izlazak na ulice. Macron je Francuzima jučer putem Twittera poručio: "U borbi protiv ove epidemije sudjelujemo svi mi i sljedećih će nekoliko dana biti presudno."
Zemlja je od početka pandemije zabilježila 1,95 milijuna slučajeva, među kojima je 44.246 smrti. Zbog strogih restriktivnih mjera, koje su u Parizu i ostalim velikim gradovima na snazi od kraja listopada, stanovnici moraju ostati u svojim domovima, s izuzetkom odlaska u kupnju prehrambenih namirnica i ostalih neophodnih potrepština ili zbog odlaska na kraću tjelovježbu.
Pariz je prije devet dana zabranio usluge dostave te uzimanja hrane i alkoholnih pića za van između 22 i 6 sati ujutro. Policija je tada najavila da će biti zabranjena prodaja i konzumacija alkoholnih pića na javnim mjestima po noći. Restorani, zatvoreni u skladu s mjerama karantene, smiju poslužiti hranu za van i dostavljati je, međutim policija je rekla da se noću okuplja puno kupaca i dostavljača hrane, unatoč potrebi da se ograniče društveni kontakti.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.