USTAVNI SUD u ponedjeljak je objavio odluku o tužbama referendumskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj". Obje tužbe je odbacio.
Podsjetimo, građanska inicijativa "Narod odlučuje" podnijela je tužbu Ustavnom sudu jer smatraju da je odluka vlade i Ministarstva uprave o provjeri potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava nezakonita.
Inicijativa "Istina o Istanbulskoj" predala je žalbu Ustavnom sudu predlažući da se poništi cijeli postupak provjere potpisa za raspisivanje referenduma i da novu provjeru obavi Državno izborno povjerenstvo (DIP) uz promatrače iz njihove inicijative.
U Ministarstvu uprave jučer je održana prva sjednica radne skupine za izmjene Zakona o referendumu. Njima bi trebali biti precizirani rokovi za prikupljanje i kontrolu potpisa te rokovi u kojima sabor mora odlučiti hoće li o nekom pitanju biti raspisan referendum.
O svemu su jučer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili ministar uprave Lovro Kuščević, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, predsjednica udruge "U ime obitelji" Željka Markić, potpredsjednik sabora Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.
Kako je prošao prvi sastanak?
Na pitanje kako je prošao prvi sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o referendumu, ministar Kuščević je rekao jako dobro.
"Odazvali su se svi stručnjaci koji su u radnoj skupini. Ministarstvo uprave je pred njih iznijelo probleme s kojima smo se suočili, pravne praznine i zamolili stručnjake da daju prijedloge rješenja kako bi zakon o referendumu zaživio u punom obliku. HDZ i vlada pozdravljaju referendum kao jedan dobar institut izražavanja mišljenja naših birača, koji nekad može biti dobar korektiv politici. Plan je da zakon bude na vladi do kraja ožujka, eventualno u travnju. Zaista nam je važno da se uredi ova važna demokratska procedura", rekao je.
"Postoje pitanja koja su abrogativne naravi, koja mijenjaju zakone. Oni referendumi koji mijenjaju zakone, bilo organske, bilo redovite, trebali bi imati drugačiji postotak kvoruma nego što ima ustavni zakon. Ustavni bi morali imati 40% ili čak 50% izlazaka (od ukupnog broja birača), a drugi bi mogli i s 25% izlazaka. Treba postaviti pravila jer ovdje gotovo da ih nema. Treba biti obostrano povjerenje onih koji skupljaju i onih koji broje glasove", rekao je Radin.
Što će biti u izmjenama zakona?
Na pitanje u kojem bi smjeru trebale ići izmjene zakona o referendumu, Bauk je rekao da je 28. svibnja 50 zastupnika potpisalo prijedlog odluke o pristupanju promjene Ustava RH koje se tiču izmjene članka 87 stavka 3 i dodavanja još 4 stavka u tom članku kojim bi se propisalo o čemu se ne može raspisivati referendum.
"Još smo propisali da za različite razine odluka budu različit broj glasova. Tako npr. za promjenu ustava da se mora izjasniti više od 50% ukupnog broja birača, za promjenu organskog zakona više od 40% od ukupnog broja birača i za promjene običnog zakona, akta ili odluke 25% od ukupnog broja birača. To bi referendumsku regulativu značajno dopunilo. Sličan prijedlog je bio u ustavnim promjenama 2013. godine, ali nisu na kraju donesene", rekao je Bauk.
Markićka odmah napala Kuščevića
"U radnoj skupini za izradu zakona nema profesora ustavnog prava i nema predstavnika građanskih inicijativa. To je odraz smjera u kojem će ići priprema novog zakona o referendumu. Slušajući ministra Kuščevića doista čovjeku dođe toplo oko srca, kako je vama stalo do toga da građani iznose svoju volju da sudjeluju u direktnoj demokraciji. U procesu građanske inicijative Narod odlučuje su svi oni prijedlozi koje je inicijativa davala koji su služili tome da se popune te rupe i da se omogući dobar i transparentan način pregleda potpisa ministar Kuščević ih je osobno odbijao. Predloženo je da se da na pregled Državnom izbornom povjerenstvu, predloženo je da se omoguće promatrači, GI Narod odlučuje pripremila je pravilnik u kojem je utemeljila svoje prijedloge na koji se način validiraju potpisi odnosno da je ključ onoga što građani izražavaju kad daju svoj potpisi namjera da se raspiše referendum. Mogu reći da je u ovim okolnostima u kojima je GI prikupila 10% više od 10% potpisa u kojem je Ministarstvo proglasilo nevažećim 40.000 potpisa priča o tome da je stalo ovoj vladi premijera Plenkovića i ministra Kuščevića do toga da ljudi imaju priliku izraziti što misle zvuči kao da se rugate građanima i inicijativama. Utvrdili ste da ne priznajete potpise, da se nečitko potpisalo 40.000 ljudi. Niste dopustili da se potpisi pregledaju, niste dopustili da se revidiraju. Da je bilo tko to napravio u okvirima političke borbe kad se borite ući u sabor ili kad prebrojavate glasove, to bi bio svjetski skandal", bila je oštra Markić.
"U okolnostima u kojima za prvo referendumsko pitanje nedostaje 0,8%, a za drugo pitanje 2% ne omogućiti pregled potpisa na način na koji se to radi i onda pričate da vam je stalo do referenduma. Ja mislim da vam to nitko razuman u Hrvatskoj ne vjeruje", naglasila je Markić.
"Nije na gospođi Markić da meni vjeruje ili ne vjeruje. Razumijem da mi ne vjeruje", krenuo je odgovarati na optužbe ministar Kuščević.
"Ne ja, pa nitko vam ne vjeruje", upala je u riječ Markić.
Kuščević: Nas je izabrao narod, vas nije
Vidimo da ne vjeruje ustavnim sucima. O broju prikupljenih glasova slavodobitno ste objavili da ste skupili 377.635 glasova, da biste nakon samo sedam dana predali 390.000. Broj je narastao za 14.000 u pet dana. Za razliku od gospođe Markić i za razliku od inicijative Narod odlučuje, mi smo izabrani od naroda. Mi smo predstavnici naroda, dobili smo legitimitet, uzvratio je ministar Kuščević.
"Gospođa Markić je pokušala 2015. ući u sabor, naravno da nije prešla niti u jednoj izbornoj jedinici izborni prag. Mi smo izabrani od naroda i mi to povjerenje narodu vraćamo. Ova vlada je napravila strašno dobar i transparentan posao. Vjerujemo svim institucijama. Zapitajmo se tko govori istinu", rekao je Kuščević.
Ni Markić nije ostala dužna, opravdavajući rast broja potpisa. Rekla je kako je broj potpisa stizao je iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu.
Svađa je trajala i trajala...
"Nije normalno da zapisnik sabora na putu od sabora do Ministarstva uprave pogubi određeni broj knjiga i prebacuje se iz kutije i kutiju. Nije ono što je za očekivati da vaše Ministarstvo, vi koji ste se kao ministar izjasnili protiv ove GI o njoj lagali u medijima, optuživali za krivotvorenje, da vi kao zainteresirana strana brojite glasove i onda ne dopustite da se to pogleda", rekla je Markić.
"Nažalost je istina što ste rekli da imamo puno problema s Ustavnim sudom, odnosno s predsjednikom Ustavnog suda. Zašto? Zato što se on jučer postavio u poziciju vašeg glasnogovornika. Reći ću vam zašto. Jučer je čelnik Ustavnog suda izjavio da sabor može odlučiti ne raspisati referendum. Godine 2014. taj isti Šeparović je digao ruku za rješenje Ustavnog suda u kojem stoji sljedeće: "Sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan...".
Tu se umiješao Bauk rekavši da je teško arbitrirati između Markić i HDZ-a i da će paziti na retoriku.
"Ovo što govori Markić je u drugom slučaju. Ta odluka i rješenje Ustavnog suda je kad je evidentno da je prikupljeno dovoljno potpisa i onda sabor bez Ustavnog suda ne može odlučiti da neće raspisati referendum - to je malo drugačija situacija. Da vas malo ohrabrim. Vlada je napravila posao za koji ju je zadužio sabor i tek će sabor odlučiti hoće li taj posao vladi verificirati ili ih poslati na popravni. Ja ću se truditi da iza ovog dijela potpisa ne bude nikakve sjene. Ono što sam vidio iz izvješća vlade mislim da su napravili više-manje u redu, ali ako imate neki element na koji treba posebno obratiti pažnju, molim vas da dostavite meni ili kolegi Podolnjaku konkretno", rekao je Bauk.
Markić je nastavila iznositi optužbe da nisu mogli dobiti uvid u nepriznate potpise, a Kuščević joj nije htio ostati dužan:
"Sa svojim ponašanjem bacili ste ljagu na svih 400.000 ljudi koji su pošteno potpisali. Ti ljudi imaju razloga nikad vam više ne pokloniti povjerenje u nijednom procesu", rekao je, nakon čega je još neko vrijeme nastavljena razmjena okršaja Markić-Kuščević.