Gotovo 3 milijuna rijeka koje se isprepliću diljem svijeta doživljavaju brze i neočekivane promjene, što bi moglo imati drastične posljedice na sve, od opskrbe pitkom vodom do rizika od poplava, pokazuje novo istraživanje koje je prenio CNN. Znanstvenici su pratili protok vode kroz svaku rijeku na planetu, svakoga dana tijekom proteklih 35 godina, koristeći kombinaciju satelitskih podataka i računalnog modeliranja. Njihovi rezultati bili su iznenađujući.
Prema istraživanju objavljenom u četvrtak u časopisu Science, gotovo polovica najvećih rijeka koje teku nizvodno, 44%, zabilježila je pad u količini vode koja protječe kroz njih svake godine.
"Rijeke poput Konga, druge najveće rijeke u Africi, Yangtzea, koji prolazi kroz Kinu i Plate u Južnoj Americi, zabilježile su značajne padove u protoku vode", izjavila je Dongmei Feng, glavna autorica studije i profesorica hidrologije na Sveučilištu u Cincinnatiju. Međutim, najmanje rijeke, većinom u planinskim područjima, pokazale su drugačiji trend. 17% njih zabilježilo je povećanje protoka vode.
Klimatska kriza je glavni uzročnik promjena
Iako se studija nije detaljno bavila razlozima ovih promjena, autori navode da su glavni uzročnici ljudske aktivnosti i klimatska kriza uzrokovana fosilnim gorivima, koja mijenja obrasce padalina i ubrzava topljenje snijega.
"Prethodne studije uglavnom su se usredotočile na protok vode kroz najveće rijeke, s rezultatima ograničenima na specifične lokacije u određenim razdobljima", rekao je Colin Gleason, koautor studije i profesor građevinarstva i okolišnog inženjeringa na Sveučilištu Massachusetts Amherst.
Metode korištene u ovom istraživanju omogućile su im analizu na svim mjestima odjednom. Iako rezultati možda još nemaju lokalnu preciznost drugih studija, autori smatraju da je ovo možda najpreciznija karta protoka rijeka ikad napravljena. Prema izvješću, protoci nekih rijeka mijenjaju se za 5% do 10% godišnje. "To su izuzetno brze promjene," zaključio je Gleason.
"Rijeke su poput krvnih žila Zemlje"
"Rijeke su poput krvnih žila Zemlje, a promjene u njihovom protoku imaju duboke posljedice", rekla je Dongmei Feng. Značajni padovi protoka u nizvodnim rijekama znače manje dostupne vode na najvećim dijelovima mnogih rijeka svijeta, što dovodi do smanjenja količine pitke vode, vode za navodnjavanje usjeva i održavanje stoke.
Sporiji protoci također smanjuju sposobnost rijeka da premještaju sediment, zemlju i sitno kamenje, što također ima velike posljedice. Sediment je ključan za stvaranje riječnih delta, koje pružaju prirodnu zaštitu od porasta razine mora. Kod najmanjih rijeka, od kojih su mnoge pod utjecajem topljenja leda i snijega zbog globalnog zagrijavanja, brži protoci mogu imati pozitivne učinke, poput obogaćivanja hranjivim tvarima, a mogu i pomoći migraciji riba.
No, brži protoci također stvaraju probleme. Mogu narušiti planove za hidroenergiju, primjerice u Himalaji, jer veća količina sedimenta može začepiti infrastrukturu. Također, mogu pogoršati poplave. Studija je pokazala da su velike poplave iz malih uzvodnih rijeka porasle za 42% u posljednjih 35 godina. Kao primjer, Gleason je naveo Vermont, koji je posljednjih ljeta doživio razorne poplave zbog pojačanog intenziteta padalina, što je povezano s klimatskim promjenama i ljudskim utjecajem na protok rijeka.
"Najsmrtonosnije poplave nisu nužno na velikim rijekama
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu, koja nije sudjelovala u studiji, naglasila je važnost širokog fokusa istraživanja, uključujući i najmanje rijeke. "Najsmrtonosnije poplave ne događaju se nužno na velikim rijekama koje biste očekivali. Umjesto toga, povezane su s malim ili obično suhim rijekama koje se iznenada napune vodom i odnose ljude, automobile i zgrade", izjavila je.
Sljedeći korak je detaljno istražiti zašto se protoci rijeka tako brzo mijenjaju i osmisliti kako na to odgovoriti. "Postoji izravna povezanost između ljudskih aktivnosti i promjena u našem vodenom ciklusu koji daje život," rekla je Cloke. Zaštita rijeka zahtijeva značajno smanjenje korištenja fosilnih goriva, prilagodbu promjenama koje su već neizbježne i odgovor na posljedice ljudskih djelovanja, poput izmjene riječnih korita i izgradnje na poplavnim područjima, dodala je.
"Rijeke su dinamična i prekrasna prirodna pojava i ljudi ih nikada ne bi smjeli uzimati zdravo za gotovo niti rasipati resurse koje nam pružaju", zaključila je Cloke.