ZNANSTVENICI su nedavno utvrdili da Jupiterov mjesec Europa vjerojatno svijetli i po mraku. Naime, laboratorijski eksperimenti su pokazali da vrsta leda koji prekriva površinu tog dalekog mjeseca svijetli kada je ozračena, što bi nam moglo pomoći da saznamo koji je točno sastav njegovih smrznutih ravnica i podzemnih oceana.
Mjesec Europu neprestano bombardiraju visokoenergetski elektroni jer Jupiterovo snažno magnetsko polje konstantno ubrzava nabijene čestice. Planetarni znanstvenik Murthy Gudipati i njegovi kolege iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory htjeli su istražiti što se događa kada visokoenergetski elektroni pogode površinu Europe pa su elektronima bombardirali uzorke leda bogate molekulama koje se mogu naći na tom mjesecu, piše New Scientist.
Možda ćemo se zapitati – pa što je čudno u tome da mjesec sjaji? Ovdje na Zemlji stalno svjedočimo tom fenomenu. No, naš Mjesec sjaji jer odražava sunčevu svjetlost, a ovaj sjaj Europe uzrokuju sasvim drugačiji mehanizmi. Zamislite da imamo Mjesec koji je neprestano osvijetljen, čak i na onoj strani koja nije okrenuta prema Suncu.
"Da Europu ne bombardira visokoenergetsko elektronsko zračenje, izgledala bi baš kao naš Mjesec, odnosno bila bi tamna na jednoj strani. No budući da je izložena zračenju, Europa svijetli i po mraku“, rekao je Gudipati.
Zeleni ili plavičasti sjaj
Kada su elektroni tijekom eksperimenta udarili u molekule u ledu, one su se raspale i njihovi atomi upili su nešto energije. Atomi su zatim ponovno emitirali tu energiju u formi svjetlosti stvarajući jeziv sjaj zelene boje. Svjetlost je bila jača ili slabija te mijenjala boju ovisno o vrstama molekule. Primjerice, ako bi znanstvenici u uzorak leda dodali natrijev klorid, sjaj bi bio slabiji.
"Led sličan onome na mjesecu Europi emitira karakteristične spektralne potpise u vidljivom području svjetlosti kada je izložen visokoenergetskom elektronskom zračenju. Uočili smo da natrijev klorid i karbonat smanjuju sjaj dok ga epsomit, primjerice, pojačava", navode znanstvenici u studiji.
Različiti slani spojevi u ledu stvarali su i različitu boju sjaja. Ovisno o materijalu u uzorku, on bi ponekad sjajio zelenom, a ponekad plavičastom bojom.
"Ako bismo stajali na površini Europe i gledali u pod, izgledalo bi da tlo svijetli kao površina Zemlje za vrijeme punog Mjeseca", rekao je Gudipati.
Letjelica koja će istraživati mjesec Europu
NASA 2024. godine planira lansirati svemirsku letjelicu Europa Clipper koja bi trebala stići u orbitu Jupitera i proučavati Europu.
"Svemirska letjelica Europa Clipper provest će detaljno istraživanje Jupiterova mjeseca Europe kako bismo utvrdili može li ledeni mjesec sadržavati uvjete pogodne za razvoj života. Letjelica će tijekom orbite oko Jupitera napraviti 45 bliskih prolazaka nad Europom, preusmjeravajući tijekom svakog preleta svoju putanju kako bi analizirala drugo područje mjeseca i naposljetku skenirala gotovo cijelu površinu Europe“, piše NASA.
Gudipati je kazao kako postoje dokazi da se ispod zaleđene površine Europe nalaze oceani koji bi mogli biti pogodni za razvoj života.
"U tom bi slučaju minerali i soli koji se nalaze u oceanima trebali doći do površine. Pomoću analize sastava površine Europe mogli bismo saznati imaju li skriveni oceani tog Jupiterovog mjeseca potrebne sastojke za nastanak života.“
Istraživanje naziva Laboratory predictions for the night-side surface ice glow of Europa objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.