ROVERI koji traže tragove drevnog (ili sadašnjeg) života na Marsu možda prolaze pored mikroskopskih oblika života a da ih ne primijete jer im instrumenti zapravo nisu dorasli tom zadatku. Naime, novo istraživanje provedeno u najstarijoj pustinji na Zemlji pokazalo je kako naša trenutna tehnologija ne može uvijek uočiti tragove života ni na površini našeg planeta, a kamoli na Marsu.
Znanstvenici koji su radili na studiji tvrde da će nam na Crvenom planetu nastaviti izmicati život ako ne poboljšamo opremu kako bismo mogli identificirati davno preminule mikrobne organizme. Pogotovo ako je život za kojim tragamo postojao prije nekoliko milijardi godina, kada je planet bio topliji i vlažniji nego danas.
Tamni mikrobiom na Zemlji
Pustinja Atacama u Čileu ima drevnu deltu "Crveni kamen", u kojoj se sada nalaze pijesak i stijene bogate hematitom i blatom. Ovo je područje geološki prilično slično dijelovima Marsa, zbog čega ga astrobiolozi često koriste kao model za Mars.
Kada su znanstvenici testirali mineralogiju Crvenog kamena najboljim danas dostupnim instrumentima, otkrili su neke tajanstvene tragove. Naime, gotovo 9 posto genetskih sekvenci spadalo je u neklasificiranu kategoriju, dok se 40 posto preostalih sekvenci nije moglo pripisati ničemu određenom.
Stručnjaci s Universidad Autónoma de Chilea kažu da njihova otkrića ukazuju na "neuobičajeno visok stupanj filogenetske neodređenosti", kojoj su dali naziv – tamni mikrobiom (poput tamne tvari). Ovaj izraz zapravo se odnosi na mikroorganizme, koje znanstvenici mogu otkriti putem genetskog sekvenciranja, a za koje se ne zna točno što su.
Tragovi organskih molekula na Marsu
"Dakle, tamni mikrobiom Crvenog kamena možda predstavlja nove, do sada neotkrivene vrste kojih nema nigdje drugdje na Zemlji. No možda se radi o reliktnoj zajednici mikrobnih vrsta koje su nastanjivale ovu deltu u dalekoj prošlosti, a čije današnje srodnike nismo pronašli u postojećim bazama podataka sekvenci", navode znanstvenici u istraživanju.
Stručnjaci su također analizirali uzorke Crvenog kamena pomoću instrumenata koji se koriste u misijama na Marsu i ustanovili da su prilično ograničeni u tom aspektu, odnosno da u većini slučajeva nisu skoro ništa detektirali, piše Science Alert.
Prošle je godine rover Perseverance na Marsu pronašao "jasne naznake" organske tvari dok se vozio kroz deltu drevne rijeke. Prijašnjih godina rover Curiosity u pijesku i osušenom mulju zabilježio je tragove organskih molekula. To su obećavajuća otkrića, ali organska tvar nije siguran znak postojanja života. Još uvijek nije poznato imaju li te molekule biološko podrijetlo.
"Važno je vratiti uzorke s Marsa na Zemlju"
"Naše analize instrumenata na testnoj platformi, koji su poslani ili ih se namjerava lansirati na Mars, pokazuju da iako mineralogija Crvenog kamena odgovara onoj koju su otkrili naši instrumenti na Crvenom planetu, bit će teško, ako ne i nemoguće, otkriti slično niske razine organizama u marsovskim stijenama, ovisno o instrumentu i tehnici koja se koristi", zaključuju znanstvenici.
"Stoga je važno vratiti uzorke na Zemlju kako bi se moglo sa stopostotnom sigurnošću utvrditi je li na tom dalekom planetu ikad bilo života", dodaju. NASA već godinama planira preuzeti uzorke s Marsa kako bi ih pobliže proučila. No to je lakše reći nego napraviti jer se radi o misiji koja bi otišla do tog planeta i vratila se natrag, što do sada nije učinjeno.
Istraživanje naziva Dark microbiome and extremely low organics in Atacama fossil delta unveil Mars life detection limits objavljeno je u časopisu Nature Communications.