MISTERIJ izbijanja kutnjaka, koji nam najčešće krenu rasti krajem tinejdžerskih godina, već neko vrijeme muči znanstvenike. No stručnjaci sa Sveučilišta Arizona u SAD-u smatraju da su shvatili u čemu je stvar.
Antropologinja Halszka Glowacka i njen kolega paleoantropolog Gary Schwartz analizirali su primjere različitih lubanja kako bi usporedili njihov evolucijski razvoj. Uvrstili su kosti i zube 21 vrste primata u 3D modele i otkrili da vrijeme izbijanja naših kutnjaka ima mnogo veze s osjetljivom ravnotežom biomehanike u našim lubanjama.
Drugim primatima umnjaci izbijaju ranije
Naime, odrasli oblici zuba koje koristimo za mljevenje hrane obično izlaze iz desni u tri faze - u dobi od oko šest, 12 i 18 godina. Ostali primati odrasle kutnjake dobivaju ranije.
Čimpanzama kutnjaci izbijaju u trećoj, šestoj i 12. godini. Žuti pavijan ima odrasle kutnjake već u dobi od sedam godina, a rezus makaki u dobi od šest, piše Science Alert.
Jedan važan faktor koji ograničava vrijeme pojavljivanja zubi je prostor. Ako čeljust nije dovoljno velika za puni set zuba, nema ih smisla u nju uguravati. Ljudi nemaju baš toliko prostora u ustima kao neki drugi primati, no to još uvijek ne objašnjava zašto se umnjaci pojavljuju toliko kasno u našim životima ili zašto nam njihovo izbijanje često stvara određene probleme.
Pitanje sigurnosti čeljusti?
Stručnjaci smatraju da se zapravo radi o pitanju sigurnosti.
"Ispostavilo se da naše čeljusti rastu vrlo sporo, vjerojatno zbog naše sveukupne evolucije i, u kombinaciji s našim manjim licima, to rezultira kašnjenjem kada je u pitanju mehanički siguran prostor", rekao je Schwartz.
Stražnji kutnjaci kod primata nalaze se točno ispred dva temporomandibularna zgloba koji, za razliku od ostalih zglobova u našem tijelu, moraju funkcionirati u savršenoj sinkronizaciji. Također moraju vršiti priličan stupanj sile na jednu ili više točaka u čeljusti kako bi primati mogli gristi ili žvakati.
Ako u tom procesu neki zub bude na krivome mjestu, nastala sila može imati loš utjecaj na čeljust koja jednostavno nije dovoljna velika da se nosi s tim pritiskom. Zato vjerojatno vrste s dužim čeljustima ranije razviju odgovarajuću strukturu za rast cijelog seta zubi.
Ljudi nemaju tu sreću i moraju čekati da se naše lubanje razviju do te mjere da sile koje djeluju na svaki skup odraslih kutnjaka neće oštetiti našu rastuću čeljust.
"Ova studija pruža novi uvid kroz koji se mogu vidjeti dugo poznate veze između razvoja zuba, rasta lubanje i profila sazrijevanja", rekla je Glowacka.
Istraživanje naslova A biomechanical perspective on molar emergence and primate life history objavljeno je u časopisu Science Advances.