Pretpostavimo da ste znanstvenik napredne vanzemaljske civilizacije koja želi komunicirati s drugim populacijama diljem Mliječne staze, kamo biste postavili "svjetionik" koji odašilje signale? Vjerojatno blizu kuće, zar ne? Središte naše galaksije - fascinantno područje oko supermasivne crne rupe Sagittarius A* (Strijelac A*) prenapučeno zvijezdama – jedno je od najboljih mjesta za slanje ponavljajućih radiosignala onima koji možda osluškuju noćno nebo.
Stoga su astronom Akshay Suresh sa Sveučilišta Cornell u SAD-u i njegovi kolege osmislili projekt Breakthrough Listen Investigation for Periodic Spectral Signals (BLIPSS), koji putem algoritma traži i pojačava neobične pulsirajuće radioemisije iz galaktičkog središta.
Mjesto prepuno zvijezda
Centar naše galaksije je vrlo aktivno područje, ispunjeno gustim oblacima prašine i plina koji zaklanjaju većinu onoga što se tamo nalazi. Međutim, ono je također prenapučeno zvijezdama. Statistički gledano, galaktičko središte s obzirom na velik broj zvijezda ima najveći potencijal za pronalazak egzoplaneta pogodnih za razvoj života te je stoga i najbolje područje za traženje vanzemaljskog signala.
No to nije lak zadatak. Naime, ponavljajuće radiosignale mogu odaslati i prirodni objekti te je izoliranje umjetnih signala iz prirodne kakofonije svjetlosti koja emanira iz galaktičkog središta poprilično zahtjevan posao, piše Science Alert.
U slučaju da se vanzemaljci odluče na slanje radioemisija, periodički pulsirajući svjetionici bili bi jeftin način prijenosa signala preko golemih područja međuzvjezdanog prostora. BLIPSS koristi poseban algoritam za identificiranje periodičnih signala, kojim su se prije služili znanstvenici prilikom potrage za pulsarima, vrstom neutronske zvijezde.
Što su pronašli?
Suresh i njegovi kolege su primijenili BLIPSS na podacima radioanalize galaktičkog središta koji su prikupljeni u sklopu inicijative Breakthrough Listen, Instituta SETI. Testirali su svoj softver na pulsarima kako bi bili sigurni da može detektirati određene vrste signala, suzili frekvencijski raspon i odredili periodičnost pulsa između 11 i 100 sekundi.
Nisu pronašli signale koji bi odgovarali traženim parametrima, ali su potvrdili da njihova metoda funkcionira te je u budućnosti namjeravaju koristiti s drugim parametrima pretraživanja. "SETI se do sada primarno fokusirao na potragu za kontinuiranim signalima", rekao je astronom Vishal Gajjar iz SETI-ja.
"Naša studija ukazuje na izvanrednu energetsku učinkovitost niza impulsa kao sredstva međuzvjezdane komunikacije na ogromnim udaljenostima. Ovo istraživanje je prvi pokušaj dubinskih pretraga ovih signala", dodao je. BLIPSS softver je javno dostupan, kao i podaci koje su prikupili Suresh i njegovi kolege.