Sudionici dvodnevnoga međunarodnog znanstvenog skupa Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva, koji je danas započeo u Mostaru, ocijenili su kako pad srednjovjekovne Bosne pod Osmanlije i danas ima društvene i političke posljedice u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Nikola Čiča ocijenio je kako je znanstveni skup važan doprinos razumijevanju današnjih izazova s kojima se BiH suočava. Istaknuo je kako je dolazak osmanske vlasti ostavio trajne posljedice koje se i danas mogu vidjeti "ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini".
Na znanstvenome skupu sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja koji će pružiti nove uvide i u život posljednje bosanske kraljice Katarine, čija se 600. godišnjica rođenja obilježava ove godine, kao i događaje nakon pada Bosne.
Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vinicije Lupis rekao je da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom. Podsjetio je da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.
Srednjovjekovna Bosna pala je pod otomansku vlast 1463. godine, a nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je potpala pod Austro-Ugarsku.