INICIJATIVA Znanstvenici RH za klimu upozorava da je vlada dala suglasnost za istraživanje eksploatacije ugljikovodika na sedam polja, od čega će uprihoditi 22,8 milijuna kuna, i time pokazala da teži fosilnim umjesto obnovljivim izvorima energije unatoč klimatskoj krizi.
"Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na oko 22,8 milijuna kuna", upozorila je inicijativa u priopćenju u petak.
Naglasili su kako vlada time budućnost vidi u fosilnim izvorima energije ignorirajući povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi.
Ignoriranje znanstvenih rezultata
Znanstvenici su izrazili zabrinutost jer je to odgovor na njihove zahtjeve iz "Apela za sustavnu klimatsku akciju", koji je uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Pitaju se je li to smjer djelovanja i odgovor na sve oštriju klimatsku krizu nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika.
"Pitamo se je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19", istaknuto je u priopćenju. Takav način iz inicijative su ocijenili podmuklim jer isključuje mogućnost sudjelovanja javnosti.
Poručili su i da je takav stav eklatantni primjer ignoriranja brojnih znanstvenika iz svih znanstvenih područja. "Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana", naglašavaju znanstvenici.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne prepoznaje razmjere problema
Ocjenjuju kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike ni u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Podsjetili su na riječi znanstvenika Ivana Đikića koji je poručio da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka.
Pozvali su institucije da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom.
"Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu", zaključili su.