ZNANSTVENICI su prvi put zabilježili moždanu aktivnost hobotnica dok su se slobodno kretale i bezbrižno obavljale svoje svakodnevne aktivnosti. Ugradili su u njihov mozak elektrode, a pod kožu snimače podataka koji mogu zabilježiti 12 sati moždane aktivnosti. Tek treba dešifrirati što snimke točno pokazuju, no ovo je prvi korak u razumijevanju čudnih i kompliciranih umova ovih veličanstvenih morskih zvijeri.
"Ako želimo razumjeti kako funkcionira mozak, hobotnice su savršene životinje za proučavanje u usporedbi sa sisavcima. Imaju veliki mozak, nevjerojatno tijelo i napredne kognitivne sposobnosti koje su se razvile potpuno drugačije od onih kod kralježnjaka", rekla je biologinja Tamar Gutnick s Instituta za znanost i tehnologiju Okinawa u Japanu i Sveučilišta Napulj Federico II.
Čudni obrasci moždane aktivnosti
Hobotnice su vrlo inteligentne i iznimno znatiželjne životinje. I ne samo to, jako su pokretljive, odnosno sa svojih osam "ruku" bez kostiju mogu svašta izvesti te su u tom smislu bez premca u životinjskom carstvu. Baš zbog toga je do sada bilo jako teško pričvrstiti bilo što na njih, one bi odmah pronašle načina kako se otarasiti naših nadzornih dodataka.
"Kada smo pokušali na njih pričvrstiti žice, one bi ih odmah otkinule, tako da smo morali staviti elektrode u njihovo tijelo, ispod kože", objasnila je Gutnick, a prenosi Science Alert.
Znanstvenici su za analizu odabrali tri hobotnice vrste octopus cyanea, poznate i kao velike plave hobotnice, koje imaju šupljinu unutar plašta (središnjeg dijela tijela) u koju se može smjestiti uređaj za snimanje podataka. Dodatno, implantirali su u frontalne režnjeve anesteziranih hobotnica elektrode, koje su bile povezane sa snimačem podataka u plaštu.
Zatim su vratili životinje u spremnike i pustili ih da se bave svojim normalnim svakodnevnim aktivnostima, pri čemu si ih snimali videokamerom kako bi mogli usporediti aktivnost mozga s ponašanjem hobotnice.
Nakon završetka eksperimenta, stručnjaci su eutanazirali hobotnice i analizirali prikupljene podatke. Otkrili su nekoliko dugotrajnih obrazaca moždane aktivnosti, uključujući neke koji su slični onima kod sisavaca. Ostali obrasci, međutim, ne nalikuju ničemu drugome u znanstvenoj literaturi.
"Trenutno znamo jako malo o tome kako njihovi mozgovi funkcioniraju"
Što ti obrasci znače je misterij, pogotovo zato što se ne mogu povezati ni s jednim ponašanjem koje su snimile videokamere. No, to ne treba biti tako čudno.
Regije mozga na koje su bile pričvršćene elektrode povezane su s učenjem i pamćenjem, a hobotnice tijekom eksperimenta nisu morale obavljati nikakve zadatke u koje su uključeni ti procesi. To bi stoga mogao biti fokus budućih eksperimenata, možda na širem rasponu subjekata i vrsta.
"Ovo je doista ključna studija, ali to je samo prvi korak. Hobotnice su izuzetno pametne, ali trenutno znamo tako malo o tome kako njihovi mozgovi funkcioniraju. S ovom tehnikom možemo zaviriti u njihov mozak dok obavljaju određene zadatke. To je stvarno uzbudljivo", rekao je zoolog Michael Kuba sa Sveučilišta Federico II.
Istraživanje Recording Electrical Activity from the Brain of Behaving Octopus naziva objavljeno je u časopisu Current Biology.