NEUROZNANSTVENICI su uspjeli pomoću novog tretmana "povratiti" vid odraslim miševima slijepim od rođenja.
Miševi su služili kao model za istraživanje rijetkog poremećaja mrežnice oka kod ljudi, Leberove kongenitalne amauroze (LCA), koja često uzrokuje sljepoću ili ozbiljno oštećenje vida pri rođenju. Izgleda da ovu nasljednu bolest uzrokuje mutacija na nekom od nekoliko desetaka gena povezanih s mrežnicom i njezinim sposobnostima osjeta svjetlosti.
Stručnjaci već desetljećima rade na tretmanima koji bi mogli obnoviti oštećene ili nefunkcionalne fotoreceptore u ovom dijelu oka. Neki od njih uključuju retinalne implantate i intervencije na genima. Sve ove nove terapije na različitim razinama poboljšavaju vid, ali ovaj novi tretman izgleda posebice obećavajuće.
Specijalizirani neuroni
Mrežnica je unutarnja poluprozirna membrana oka, a sadrži vidne stanice, štapiće i čunjiće koji pomažu u osjetu svjetla i raspoznavanju boja. Štapići su fotoreceptori koji registriraju na prigušeno svjetlo. Ovi specijalizirani neuroni putem biokemijskih reakcija pretvaraju osjet svjetlosti u električne signale koje zatim očitava mozak.
Budući da pigmenti osjetljivi na svjetlo u retinalnim štapićima apsorbiraju niske razine svjetlosti, oni pretvaraju molekulu 11-cis retinal u all-trans-retinal, stvarajući pritom impuls koji putuje niz optički živac do mozga, piše Science Alert.
Prethodne studije na djeci s poremećajem LCA pokazale su da tretmani retinoidima mogu pomoći nadoknaditi određeni gubitak vida kada se ubrizgaju direktno u oko. No, do sada nije bilo poznato kako ovi postupci utječu na odrasle koji boluju od iste bolesti.
Do sada se smatralo da se vizualni sustav mozga formira tijekom određenih razvojnih perioda u ranom životnom razdoblju. Ako oko "ne vježba" tijekom ovih kritičnih perioda, možda nikada neće doći do pravilne povezanosti vizualnih mreža zbog čega dolazi do doživotnih problema s vidom. No, izgleda da je taj sustav mnogo fleksibilniji nego što se mislilo.
"Iskreno, bili smo oduševljeni"
Znanstvenici su tijekom novog istraživanja odraslim glodavcima rođenim s degeneracijom mrežnice sedam dana davali sintetski retinoid. Miševima je nakon tretmana tijekom 27 dana bila djelomično vraćena osjetljivost na svjetlo. Devet dana nakon tretmana, vidni živac je aktivirao mnogo više neurona u vidnom korteksu.
To pokazuje da se centralni vidni put koji prenosi informacije od oka do vidnog korteksa može značajno obnoviti liječenjem retinoidima, čak i kod odraslih miševa.
"Iskreno govoreći, bili smo oduševljeni s djelotvornošću tretmana", rekao je neurobiolog Sunil Gandhi sa Sveučilišta California.
Mada je studija za sada provedena samo na miševima, neuroznanstvenici smatraju da bi i kod odraslih ljudi ovaj postupak mogao polučiti dobre rezultate. Drugim riječima, nedostatak vida u djetinjstvu ne znači nužno da se on ne može vratiti u odrasloj dobi.
"Odmah nakon tretmana, signali koji dolaze sa suprotne strane oka, što je dominantan put kod miševa, aktivirali su dva puta više neurona u mozgu. No, još nevjerojatnije je to da su signali koji dolaze s iste strane vizualnog puta nakon tretmana aktivirali peterostruko više neurona u mozgu te da je ovaj impresivni učinak bio dugotrajan", rekao je Ghandi.
Istraživanje naziva Retinoid therapy restores eye-specific cortical responses in adult mice with retinal degeneration objavljeno je u časopisu Current Biology.