ZNANSTVENIK Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta bio je gost Novog dana N1 televizije i govorio o sekvenciranju koronavirusa.
Kaže da ono što se zasad zna o omikron soju koronavirusa dolazi iz dosta oskudne znanstvene literature.
"Ova varijanta omikron je doista prepuna novih mutacija. Što novih, što postojećih. Šiljak protein u delti ima 18 mutacija u usporedbi s originalnim vuhanskim sojem, dok omikron ima 42. To ne mora značiti ništa. Ono što zabrinjava znanstvenu zajednicu je da su neke od tih mutacija već ranije uočene u sojevima koji su se ispoljavali negativno za samog domaćina", rekao je.
Napominje da u omikronu postoje i neke druge mutacije za koje se još treba utvrditi utječu li uopće na širenje samog virusa i na učinkovitost cjepiva.
Što znanstvenici vide kad sekvenciraju virus?
"Mi kad pročitamo genetičku informaciju virusa, mi vidimo trideset i nešto tisuća slova koji čine genom tog našeg virusa. Ilustracije se mogu vidjeti elektronskim mikroskopom. Slika koju mi imamo je vrlo apstraktna i potrebna su nam računala kako bismo mogli uspoređivati prethodne varijante virusa s novima", kazao je.
Vlahoviček govori da oni u sekvenciranju virusa imaju primarno znanstveni pristup i da im nije u cilju pratiti epidemiološke promjene.
"Mi gledamo genetičke promjene čovjeka koje bi eventualno objasnile utjecaj virusa. Naši uzorci odlaze u Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) tako da ćemo vrlo brzo znati postoji li omikron na tlu Hrvatske", ističe i dodaje da postoje napori da se poveća broj sekvenciranja, ali ga se ne isplati raditi na svakom pozitivnom nalazu.
Koliko je potrebno da se sekvencira genom virusa?
Naši znanstvenici još uvijek sekvenciraju virus i rade to u suradnji s ustanovama, pojašnjava.
"Trenutno krećemo u procesiranje nekakvih 40-ak uzoraka koji su noviji i vidjet ćemo ima li omikrona. Rezultate bismo mogli imati kroz nekoliko tjedana. Ako imate rutinski postupak, potrebno je oko tjedan dana da se sekvencira genom. Ono što je dobro za varijantu omikron je da jedan mali komadić genetičke informacije u proteinu šiljka nedostaje i onda ga već možete i u PCR-u potvrditi. To može drastično ubrzati praćenje", objašnjava.
Testovi su, govori Vlahoviček, osjetljivi na sve varijante virusa. "Malo prilagođenijim PCR-om može se otkriti radi li se o delti ili omikronu", ističe.
"U teoriji je moguće da je ovaj virus zarazniji, ali da ima blaže posljedice. Zbog svoje brzine, omikron bi možda mogao preuzeti primat. Imunizacija bez prebolijevanja je nešto čemu bismo trebali težiti", rekao je.
Kako mutira virus?
Mutacije virusa događaju se sasvim spontano.
"Što više imate virusnih jedinki, one se udvostručuju u kratkom vremenskom roku. Taj proces kopiranja nije savršen i tu se događaju mutacije. Pošto virusa ima jako puno, vidimo da mutacije spontano nastaju u većem broju", kazao je.
Znanost treba puno vremena, napominje.
"Sve činjenice i sva opažanja bitno je potvrditi i postaviti nekakvu hipotezu. To jedno vrijeme je u ovom trenutku izuzetno dragocjeno jer treba što prije djelovati. Znanost se pokazala izuzetno brzo odgovarajućom i za taj zdravstveni problem", veli.
Vlahoviček smatra da bismo bili puno manje spremni za ovakve pothvate da nam se ovo dogodilo prije tridesetak godina.
"Još uvijek je to sporo što se tiče nekog većeg očekivanja odgovora i većeg očekivanja predviđanja što će se dogoditi. Događa se situacija da nam mediji i javnost čitaju znanstvene radove koji su ponekad vrlo zbunjujući za neznanstvenike i onda se iz toga izvlače neki konkretni zaključci", rekao je zaključno.