ALEN SOLDO, profesor na Sveučilišnom odjelu za studije mora na splitskom Sveučilištu, komentirao je za N1 zatopljenje mora te pojavu morskih pasa, meduza i rebraša u Jadranskom moru.
More je sve toplije, a znanstvenik kaže da su ove temperature neuobičajene s obzirom na to koje je doba godine.
"Ako pogledajte cjelokupnu situaciju, dakle dugotrajno vrijeme s visokim temperaturama zraka, male količine padalina i nedostatak vjetrova koji bi trebali pomoći miješati gornje toplije slojeve mora s donjima, koji su hladniji, jasno je da je ova temperatura rezultat te cijele situacije i ako se ove sve druge stvari i okolnosti ne promijene, možemo očekivati da će ta temperatura biti i veća", rekao je Soldo za N1.
Meduze i rebraši u Istri i Kvarneru
Znanstvenik kaže da pojava meduza u Istri nije vezana za zatopljenje mora. Objašnjava da se meduze hrane planktonskim organizmima i da su u ovom razdoblju vjerojatno prisutne veće količine planktona.
"S obzirom na uobičajene vremenske situacije koje bi se javljale do kraja srpnja, bilo bi i za očekivati da će meduze nestati. Ali u ovoj situaciji ne možemo garantirati da će nestati. Teško je prognozirati. Ovaj početak ljetne sezone je nešto što se nije očekivalo do sada. Što se tiče rebraša, nema nikakvih problema za kupače. Ako ih i dotaknete, neće vam biti ništa. Oni su u Crnom moru uzrokovali kolaps inćuna, došlo je do velikih potresa u ribarskoj industriji. Nadamo se da do toga u Jadranu neće doći", veli Soldo.
Govoreći o tome zašto je više rebraša i meduza u Istri i Kvarneru Soldo govori da je Istra poznata po tome što je ondje more plitko. "To je jedna uobičajena pojava za područje Istre. Ono što je problem u Istri je nedostatak tih vjetrova. Ako ovakva situacija potraje, možda oni ostanu tamo i možda i u većim količinama nego sada", naglasio je.
Kaže da 34 vrste morskog psa žive u Jadranu
Soldo se osvrnuo na napad morskih pasa na ljude u Egiptu. Kaže da je, poznavajući povijest napada, riječ o vrsti morskog psa koja nije stanovnik Jadrana. Skupa s kolegom iz Slovenije znanstvenik radi na radu o morskim psima u Jadranu. Kaže da su izbrojali 34 vrste koje stalno žive u Jadranskom moru ili povremeno dolaze u njega.
"Od te 34 vrste tri su potencijalno opasne, a među njima su psina dugonosa i atlantska psina. Jedini problem kod nas je bila velika bijela psina koja prati jata tuna koje su joj glavna hrana. Zadnji smrtonosni napad je bio 1974. Nakon toga je bio samo još jedan napad 2008. godine, koji nije bio smrtonosan. Jadran je puno sigurniji od ostalih mora", rekao je znanstvenik za N1.