MARAKEŠKI sporazum o migracijama, koji su jučer usvojile 164 države svijeta, predmet je žestokog otpora, optužbi, pa i teorija urota određenih konzervativnih vlada, političara i aktivista. U Hrvatskoj je ovaj sporazum također postao točka prijepora kad je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović naprasno odustala od odlaska na konferenciju u Marakešu i izjasnila se protiv sporazuma.
>> Usvojen Marakeški sporazum o migraciji
No ni ona, kao ni razni predstavnici ekstremne desnice koji su u posljednje vrijeme tražili da Hrvatska ne usvoji Marakeški sporazum, nisu ponudili posebno konkretne ili utemeljene razloge za svoje protivljenje. S druge strane, zanimljivo je da među najmanje 15 država koje nisu usvojile Marakeški sporazum nije Vatikan.
Dakle, za razliku od SAD-a, Mađarske, Poljske, Izraela, Češke, Austrije i drugih zemalja s konzervativnim vladama, Vatikan je podržao i službeno usvojio Marakeški sporazum, odnosno Globalni sporazum za sigurnu, urednu i regularnu migraciju.
Kako su objasnili podtajnici Vatikana za migrante i izbjeglice, jezuitski otac Michael Czerny i skalabrijski otac Fabio Baggio, vatikanski stav o pitanju izbjeglica i migranata "primjenjuje pristup pape Franje koji je jednostavno i elokventno izražen u četiri djela: dobrodošlica, zaštita, promocija i integracija, što je utemeljeno na Evanđelju".
Czerny i Baggio su izrazili zadovoljstvo što su načela i mjere iz papinih 20 akcijskih točaka za pastoralno planiranje i evaluaciju odražene u finalnom tekstu sporazuma, odnosno u 15 od 23 cilja koja su u njemu nabrojana, prenosi portal Vatican News. Vatikanski dužnosnici su dodali da sporazum izražava univerzalne vrijednosti poput spašavanja života, sprečavanja krijumčarenja ljudi, umanjivanja ranjivosti migranata, upravljanja granicama i ulaganjima u ljudske vještine.
Božinović: Vatikan je izravno inzistirao na unošenju nekih odredbi u Marakeški sporazum
A kako je danas izjavio naš ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Marakešu, nakon sastanka s državnim tajnikom Vatikana Pietrom Parolinom, "nekoliko odredbi", od 23 dogovorena cilja ovog sporazuma, u Globalni kompakt uvršteno na "izravno inzistiranje vatikanske diplomacije". "Mi se slažemo da za ovaj globalni problem treba suradnja između država, ne postoji drugi način kako se on može dugoročno riješiti", kazao je Božinović.
Božinovićevu izjavu o aktivnom doprinosu Vatikana u izradi Globalnog sporazuma za sigurnu, urednu i regularnu migraciju, tzv. Marakeškog sporazuma, potvrđuje i katolički časopis Crux. U jučerašnjem članku, Crux piše da je Sveta Stolica podnijela ukupno 20 detaljnih sugestija za sporazume o tretmanu, dobrodošlici i integraciji migranata i izbjeglica.
Mnogi od vatikanskih prijedloga "pozitivno se odražavaju u tekstu" Marakeškog sporazuma, ocijenio je slovenski nadbiskup Ivan Jurkovič, apostolski nuncij i trajni promatrač Svete Stolice u Ujedinjenim narodima u Ženevi.
Ipak, Jurkovič je dodao da postoje određene "rezervacije" o finalnom dokumentu, posebno oko "određene terminologije i principa" u smislu seksualnih i reproduktivnih prava. No isto tako je oštro kritizirao "često iskrivljeni" narativ oko imigracije i prozvao medije za "probiranje" informacija koje "perpetuira senzacionalizam i negativne stereotipe".
Dok se protivnici Marakeškog sporazuma pozivaju na kršćanski identitet, Crkva ga podržava
Na pitanje o zemljama koje su se povukle iz summita u Marakešu na kojem je odobren sporazum o migraciji, uključujući Italiju i SAD, apostolski nuncije je odgovorio da su i te zemlje potpisale Deklaraciju iz New Yorka 2016., koja je poslužila kao temelj za Marakeški sporazum.
"Migranti, naposljetku, predstavljaju ljudsko lice procesa globalizacije. Oni dolaze s hrabrošću, nadom i izdržljivošću; oni mogu služiti kao instrument miroljubivih odnosa među zemljama i tako demonstrirati istinu da smo svi jedna ljudska obitelj. Važno je da nikad ne izgubimo iz vida ljudsko lice migracije", rekao je nadbiskup Jurkovič.
Na sličan način ovo je pitanje komentirao i kardinal Parolin. "Samo na temelju uzajamnog razumijevanja možemo predložiti trajni odgovor na današnju ljudsku mobilnost, održivu za migrante i izbjeglice, kao i za sve uključene zemlje."
Drugim riječima, naglasio važnost međudržavne suradnje po pitanju migracija - isti princip o kojem govori i ministar Božinović, a koji desničarski protivnici Marakeškog sporazuma tumače kao "globalističku" urotu protiv nacionalnog suvereniteta. Budući da se takvi konzervativci uglavnom pozivaju na katolički identitet Hrvatske i kršćanski identitet Europe kada govore o prijetnjama imigracije, prilično je ironično da je njihov stav u izravno suprotnosti sa službenim stavom Katoličke crkve.