SAMO nekoliko zemalja je iznad europskog prosjeka.

Prosjek EU je 571 automobil na 1000 stanovnika, a Italija prema najnovijim podacima ima čak 694 automobila na 1000 stanovnika, pokazali su podaci koje je objavio ISTAT. Time je Italija preskočila Poljsku i Luksemburg koji su držali vrh ljestvice.

Pritom nacionalni ured za statistiku ističe kako prijelaz na automobile koji manje zagađuju okoliš ide sporo. Tako hibridna vozila čine 6.9% automobila u regionalnim glavnim gradovima, a samo je 0.6% električnih.  47.4% automobila u Italiji vozi na benzin, što je pad od 0.8 postotnih bodova godišnje od 2015.. Pritom ih 35.2% ima dizelski pogon što je pak pad od 0.3 postotnih bodova godišnje od 2015.

ACEA: Hrvatska u vrhu

Za razliku od svjetske, Europska asocijacija proizvođača automobila ima i nešto novije podatke. Tako prema onima za 2021. godinu vrh drži Luksemburg sa 698 automobila na tisuću stanovnika. Na drugo mjesto se probila Poljska sa 684, a treća je Italija sa 672 automobila. 

Pazite sad ovo, na četvrtom mjestu je Hrvatska s čak 661 automobila na tisuću stanovnika. Od zemalja iz okruženja iznad europskog prosjeka je tek Slovenija s 570 automobila. 

Što kažu drugi rezultati?

Otprilike isti trend ukazuju i drugi rezultati istraživanja. Tako prema podacima OICA za 2020. godinu status europskog predvodnika ima Poljska sa 761 vozila na 1000 stanovnika, a odmah iza je, pogađate, Italija sa 756 vozila na 1000 stanovnika. 

Prema ovom istraživanju mi smo tu bili u donjem domu s tek 474 vozila na tisuću stanovnika. 

Kako je na svjetskoj razini?

Apsolutni predvodnik su SAD s 869 vozila na tisuću stanovnika, baš kao i Novi Zeland a vrlo visoko su još Australija (737), Kanada (707) i Francuska (704). 

S druge strane spektra su pak zemlje poput Pakistana koji ima tek 20 automobila na tisuću stanovnika. Neznatno bolja je Indija s 22, Filipini s 38 i Vijetnam s 38 automobila na tisuću stanovnika.