NEKO vrijeme je broj krađa automobila padao, ali u zadnje vrijeme ih je i u Njemačkoj sve više. Lopovi su tehnički bolje opremljeni tako da auto "nestane" za tek par sekundi, piše DW.

U staro doba se u gotovo svaki automobil moglo ući i bilo je potrebno tek spojiti par žica na bravici motora. U Jugoslaviji je najčešća žrtva krađe bila Zastava 750, popularni Fićo: vrata su se mogla otvoriti tek grubom silom, a kabeli su se sami nudili ispod gole bravice.

Onda je došla elektronika i stvari su postale nešto kompliciranije. Danas se vozilo može pokrenuti samo ključem s točnim kodom koji je programiran u vozilu.

U "Keyless" sustavima je vozačima život toliko olakšan da uopće ne moraju vaditi ključ iz džepa.

Ali, olakšan je život i lopovima, upozoravaju u njemačkom Saveznom kriminalističkom uredu (BKA): broj otuđenih automobila, ali i kamiona, kamp-vozila, poljoprivrednih i građevinskih strojeva je prošle godine eksplodirao. 

Svakog dana u Njemačkoj je nestajalo više od 40 vozila - ukupno su bile 15.924 krađe, 9% više nego godinu prije toga, te je broj takvih lopovluka opet na razini kao prije korone.

Sad ga imaš, sad ga nemaš...

Osobito su pogođeni velegradovi kao što su Berlin i Hamburg, a opasno je imati vozilo ostavljeno na ulici i u područjima na istočnoj granici Njemačke. Zapravo se od automobila čak i više kradu kamioni: broj tih krađa je porastao za preko 48%.

Njemačka policija je svjesna da su bande odlično organizirane i međunarodno povezane: ukradeno vozilo, pa makar to bio bager ili kombajn težak nekoliko tona - ali i vrijedan više stotina tisuća eura, u pravilu bude otpremljeno iz Njemačke samo nekoliko sati nakon krađe.

A današnja elektronika u automobilima uvelike pomaže lopovima: naprimjer, takozvani "pojačivač radijskog signala" je odličan za vozila koja je moguće pokrenuti i s ključem u džepu - proizvođači to reklamiraju kao Keyless Go.

Tim uređajem koji se može nabaviti preko interneta je moguće "upitati" za šifru vlasnika, čak i ako je ključ u kući vlasnika, a lopov na cesti. A kad "čuje" šifru, on će ju bez problema prenijeti i vozilu, koje će nakon toga nestati bez traga.

Ide čak i još jednostavnije: takozvani Gameboy-Tool, koji i izgleda kao nekadašnja igraća konzola, ima programiran niz današnjih vozila. Njemu je dovoljno tek da ga se drži pred vratima automobila koji se želi ukrasti dok on ne "nauči" što taj auto želi čuti.

Na internetu se mogu naći snimke krađa koje su trajale jedva par sekundi. Aparatić je čak svojedobno i legalno nudila jedna tvrtka u Rumunjskoj i reklamirala ga kao "ultimativnu pomoć" vozačima koji su izgubili svoj ključ.

Nema potpune sigurnosti

Svi proizvođači automobila dobro znaju za ova iskustva policije i žrtava, ali ništa nisu promijenili na svojim sustavima zaštite. Još je i gore s poljoprivrednim i građevinskim strojevima: tamo zapravo i nema osobito mnogo vrsta ključeva i svi se mogu kupiti na internetu.

Tek rijetko se takva ukradena vozila nađu na tržištu Njemačke: iskustvo policije je da ih se najčešće preveze negdje na istok Europe, a druga je mogućnost da ih se rastavi na dijelove i onda im je praktički nemoguće ući u trag.

Kod građevinskih strojeva čak i ne postoji posebna evidencija, ali u tom sektoru se čuje da je krađa u posljednje vrijeme doista sve više.

Stručnjaci savjetuju vlasnicima ugradnju mehaničkih blokada, a onda i GPS Tracker, koji će javiti gdje je vozilo, a djelomično će omesti posao lopova, te alarmni sustav odvojen od "provaljenog" računala vozila.

Potpune sigurnosti nema: ako lopovima zapne za oko neko vozilo, lako će ga "pokupiti" i s posebnim kolicima ispod svakog točka ugurati u kamion. I to će trajati možda tek minutu.

Sve skuplje i osiguranje

U njemačkoj udruzi osiguravatelja GDV ukazuju na to da je jedina zaštita vlasnika osiguranje vozila, ali s obzirom na sve veći broj krađa su i cijene osiguranja sve veće. 2023. je krađama nanesena gospodarska šteta od preko 312 milijuna eura jer lopove ne zanimaju stare krntije, nego su im najdraži skupi terenci.

To se očituje i po računu koji stiže osiguravatelju: "Svaka krađa u prosjeku stvara štetu od preko 21.400 eura, to je porast za oko 6% s obzirom na prošlu godinu", priopćenje je Udruge.

Njemački kriminalistički ured upozorava da je kod ovih kaznenih djela sve više potrebna dobra međunarodna suradnja. I BKA tijesno surađuje s Europolom i Interpolom kako bi ušao u trag bandama koje se bave tom rabotom. 

Nadzor granica i među državama zone Schengena pomaže, ali problem postaje sve veći. "Bande su sve profesionalnije tako da je i istraga sve kompleksnija", kaže se u BKA.