"Časoslov opatice Čike" prva rukopisna knjiga nastala u Hrvatskoj
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"ČASOSLOV opatice Čike" prva je rukopisna knjiga nastala oko 1066. u Hrvatskoj, koja je napisana na latinskom jeziku za hrvatskoga čovjeka i sadrži dijelove tekstova izvorno nastalih u Zadru, izjavio je ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Josip Kolanović u povodu sutrašnjeg predstavljanja fototipskog izdanja tog časoslova.
"Časoslov opatice Čike", prve poglavarice zadarskoga samostana sv. Marije, bio je poznat još Viktoru Novaku, koji je upozorio na nj. Međutim, rano preminuli istraživač zadarske srednjovjekovne kulturne povijesti Marijan Grgić prvi je taj časoslov 1976. znanstveno obradio u disertaciji koju je obranio na zagrebačkom Sveučilištu.
"Grgić je temeljitom analizom rukopisa i usporedbom s brojnim drugim rukopisima u europskim knjižnicama uvjerljivo dokazao da se ta književna vrsta osobnoga molitvenika, za osobe koje nisu u kleričkom staležu, prvi put pojavljuje u Zadru, govotovo dva stoljeća prije nego u ostalom dijelu Europe", izjavio je Kolanović.
Po Kolanovićevim riječima također je pokazao kako u vrijeme kad je izrađen taj časoslov kao i časoslov opatice Većenege, druge opatice samostana sv. Marije, a to je razdoblje 1066. do 1090., primorski dio Hrvatske bio u središtu europskoga kulturnog života.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Časoslov opatice Čike", koji je nastao u skriptoriju sv. Krševana, ima 153 lista, a izvornik se čuva u jednoj knjižnici u Oxfordu, poput mnogih drugih rukopisa koji su u 16. i 17. stoljeću dospjeli u knjižnice diljem Europe.
Sadržava tri tipa tekstova - časoslove u čast blažene Djevice Marije, osobne molitve i poučne tekstove. Pisan je prekrasnom beneventanom, specifičnim pismom za samostane od 11. do 13 stoljeća na području pod utjecajem montekasinske opatije.
"Časoslov opatice Čike", prve poglavarice zadarskoga samostana sv. Marije, bio je poznat još Viktoru Novaku, koji je upozorio na nj. Međutim, rano preminuli istraživač zadarske srednjovjekovne kulturne povijesti Marijan Grgić prvi je taj časoslov 1976. znanstveno obradio u disertaciji koju je obranio na zagrebačkom Sveučilištu.
"Grgić je temeljitom analizom rukopisa i usporedbom s brojnim drugim rukopisima u europskim knjižnicama uvjerljivo dokazao da se ta književna vrsta osobnoga molitvenika, za osobe koje nisu u kleričkom staležu, prvi put pojavljuje u Zadru, govotovo dva stoljeća prije nego u ostalom dijelu Europe", izjavio je Kolanović.
Po Kolanovićevim riječima također je pokazao kako u vrijeme kad je izrađen taj časoslov kao i časoslov opatice Većenege, druge opatice samostana sv. Marije, a to je razdoblje 1066. do 1090., primorski dio Hrvatske bio u središtu europskoga kulturnog života.
"Časoslov opatice Čike", koji je nastao u skriptoriju sv. Krševana, ima 153 lista, a izvornik se čuva u jednoj knjižnici u Oxfordu, poput mnogih drugih rukopisa koji su u 16. i 17. stoljeću dospjeli u knjižnice diljem Europe.
Sadržava tri tipa tekstova - časoslove u čast blažene Djevice Marije, osobne molitve i poučne tekstove. Pisan je prekrasnom beneventanom, specifičnim pismom za samostane od 11. do 13 stoljeća na području pod utjecajem montekasinske opatije.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati