ZNAČAJAN udio hrvatskih srednjoškolaca izložen je iznenađujuće visokim stopama vršnjačkog nasilja, osjeća se tužno, pokazuje ozbiljne znakove tjeskobe i depresije te planira ili pokušava samoubojstvo. To su samo neki od nalaza što ih je utvrdila nova studija provedena na gotovo pet tisuća učenika u 25 srednjih škola u Zagrebu i okolici.

Istraživanje je proveo tim znanstvenica Laboratorija za prevencijska istraživanja Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod voditeljstvom doc. dr. sc. Mirande Novak.

Visoko vršnjačko nasilje

Kada je riječ o rizičnom ponašanju, podaci pokazuju da je 22 % mladih markiralo, odnosno izostajalo iz škole bez isprike, jedan ili više dana na mjesečnoj razini. Učestalost markiranja raste s pohađanjem viših razreda srednje škole.

Vršnjačko nasilje relativno je visoko prisutno te 37,4 % mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u zadnja 4 tjedna, a njih 17 % je i samo bilo žrtva vršnjačkog nasilja. Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava 13,5 % mladih.

Kada je riječ o kocki, najčešće rizično ponašanje je sportsko klađenje (19,5 % mladih kladilo se na sportske rezultate u zadnja 3 mjeseca), a u to se uglavnom upuštaju mladići.

"Čini se da je vršnjačko nasilje u porastu. Istraživanje Jasenke Pregrad i UNICEF-a na osnovnoškolcima iz 2008. pokazalo je da je stopa negdje između 10 i 12 %. Naši rezultati su nas iznenadili jer smo mislili da je fizičko nasilje u opadanju budući da se dosta toga poduzima kako bi se našao odgovor na njega“, rekla je Novak.

Loš primjer političara i slavnih

Voditelji škola bili su neugodno iznenađeni rezultatima nove studije, osobito činjenicom da se nasilje najčešće događa u školama.

"Naše istraživanje pokazalo je da su mladi nasilje doživjeli uglavnom u krugu škola. Kroz razgovore s nastavnicima doznali smo da uistinu postoje školska dvorišta kroz koja nije sigurno prolaziti, pogotovo kasno navečer. Postoje razlike među školama u odnosu na razinu vršnjačkog nasilja i čini se da već izborom škola koje upisuju, mladi dolaze u okruženje u kojem je veći ili manji rizik od vršnjačkog nasilja. Iz svega što znamo, stječe se dojam da je vršnjačko nasilje u porastu. To me ne iznenađuje s obzirom da je naš javni diskurs vrlo nasilan i neparlamentaran. Postavlja se pitanje tko su uzori mladima danas. Mi iz istraživanja vidimo da mladi imaju visoke aspiracije. No s druge strane imamo brojne afere, od kojih ste neke i vi osobno otkrili, koje mladima ne šalju poruku da je obrazovanje put do uspjeha. Mislim da mladi žive u društvu koje šalje vrlo kontradiktorne poruke. S jedne strane, roditelji djeci govore da je obrazovanje važno, a s druge strane, djeca žive u društvu u kojem uspjeh nije predodređen obrazovanjem i prosocijalnim vrijednostima. To kod njih pojačava opće stanje zbunjenosti", pojasnila je.

Nasilju skloniji bogatuni, a u vezama djevojke

Zanimljivo je, kaže, da su neka druga hrvatska istraživanja pokazala da su rizičnim ponašanjima, uključujući i vršnjačko nasilje, sklonija djeca koja svoje obitelji percipiraju kao imućnije od prosjeka, a internaliziranim problemima, poput depresivnih simptoma, djeca koja za svoje obitelji procjenjuju da su nižeg socioekonomskog statusa od prosjeka (projekt: Materijalni status obitelji, demografske karakteristike i prosocijalno funkcioniranje srednjoškolaca, Studijski centra socijalnog rada).

Također je vrlo interesantno što su u partnerskim odnosima nasilju sklonije djevojke.

"U toj ranijoj dobi djevojke su u partnerskim odnosima često nasilnije nego mladići. To je u skladu s inozemnim istraživanjima. Zna se da su u zreloj dobi muškarci češće počinitelji nasilja. Teško je odgovoriti zašto je tome tako, mogući su mnogi razlozi od procesa socijalizacije koji je različit za djevojke i mladiće, razina kulture nasilja u društvu i slično. Ovaj nalaz nam je važan za preventivnu edukaciju."

Visoka sklonost depresiji i samoubojstvu

Kada je riječ o mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema.

Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se gotovo 30 % mladih, njih 14,5 % je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9,4 % je izradilo plan suicida te njih 4,4 % izvještava da su pokušali suicid. Oko 30 % ispitanih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti, a njih oko 20 % kaže da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa.

"Važno je napomenuti kako ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja", kaže Novak.

"Svjetski podaci inače pokazuju da se stopa depresivnosti tinejdžera kreće negdje između 10 i 20 %. Te stope ovise o metodama, odnosno o mjerama koje su korištene", dodaje.

Na sreću, stope mladih koji stvarno počine samoubojstvo u Hrvatskoj su ipak relativno niske.

"Naravno, svaki izgubljen mladi život ima posljedice za sve preživjele, od roditelja preko obitelji do prijatelja i učenika u razredu."

Izloženost stresu

U istraživanju se pitalo mlade i o broju doživljenih stresnih događaja. Njih oko 30 % doživjelo je tešku bolest ili tešku bolest člana obitelji, dok je oko 10 % navelo da su doživjeli smrt člana obitelji ili bliskog prijatelja. Razvod roditelja doživjelo je 15 %. Među svakodnevnijim stresnim događajima posebno se izdvajaju prekidi partnerske veze i poteškoće u odnosu s vršnjacima (oko 30 % uzorka) i nesuglasice među roditeljima i s njima (oko 25 % uzorka).

Autori ističu da prikazani rezultati istraživanja, kao i daljnje analize, mogu biti osnova znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih (i uključivanja mladih u rizična ponašanja) i promocije mentalnog zdravlja, kako od stručnjaka, tako i od donositelja odluka.

Unatoč zabrani, puno se pije

Od rizičnih ponašanja najčešće se javlja konzumacija marihuane te osobito alkohola.

Njih 65,5 % konzumiralo je alkohol u zadnjih 30 dana. Ukoliko se pogledaju razlike u konzumaciji alkohola u odnosu na dob, u 4. razredu srednje škole 96,3 % mladih je barem jednom u životu konzumiralo alkohol, a njih 85,2 % u zadnjih 30 dana.

"Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18 godina u Hrvatskoj zabranjena zakonom", kaže Novak.

Gotovo pola probalo marihuanu

Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: njih 26,6 % je marihuanu koristilo barem jednom u životu, a 14,2 % barem jednom u zadnjih 30 dana. Isto kao i kod alkohola, konzumiranje raste s porastom dobi pa je tako u 4. razredu srednje škole 38,5 % mladih marihuanu konzumiralo barem jednom.

"Prema ESPAD-ovom istraživanju iz 2015., naši mladi prednjače, na visokom osmom mjestu su po učestalosti konzumiranja alkohola. Loše stojimo i s pušenjem. Naši pokazatelji pokazuju da je u Hrvatskoj normativno da se uz sve zabave opuštamo uz alkohol. To rade i odrasli. To se vidi i u cijeni alkohola. Mladima je jeftinije kupiti pivo nego sok. Posebno zabrinjava to što se u Hrvatskoj ne provode zakoni koji su nam u tom pogledu dobri, koji zabranjuju prodaju alkohola."

Mladi moraju eksperimentirati, ali...

Novak kaže da je nerealno očekivati da mladi neće eksperimentirati s konzumacijom zabranjenih sredstava te da je kontraproduktivno o tome šutjeti i ponašati se kao da neće.

"Štoviše, istraživanja čak pokazuju da oni koji se nikada ne upuste u rizična ponašanja i ne rade ništa što se smatra nedozvoljenim, nemaju priliku učiti kako se nositi s pritiskom vršnjaka i društva. Oni u nekom razdoblju moraju eksperimentirati kako bi naučili reći ne, da to nije za njih. Naglasila bih da je posebno pogubno to što neki u tako mladoj dobi alkohol ili marihuanu konzumiraju redovno. Primjerice, čak dva do tri posto mladih gotovo svakodnevno konzumira marihuanu. U toj mladoj dobi, kada je mozak još u razvoju, to utječe na njihov živčani sustav. Osobito oni koji je konzumiraju svakodnevno, skloniji su problemima s mentalnim zdravljem."

Jedan od problema je i to što u Hrvatskoj ne postoji sustavno adresiranje takvih problema.

"Mladi ne bi trebali konzumirati sredstva ovisnosti ili se upuštati u rizična ponašanja pa je uvriježen stav da je bolje da ih ni ne pitamo. Svjetske smjernice pokazuju da je važno ulagati u mentalno zdravlje mladih već od osnovne škole. Djeca već u nižim razredima škole trebaju razvijati dobre socijalno-emotivne vještine. To znači da uče kritički promišljati i reći ne. Stoga se podrazumijeva da bi učiteljice u tim razredima trebale biti educirane za poučavanje tih vještina. Od petog do osmog razreda trebali bi ići programi prevencije pijenja mladih, ali na način da uče kako odoljeti vršnjačkom pritisku, kako se nositi s time da su eventualno drugačiji od vršnjaka i kako se zauzeti za sebe. To ne treba ići izravno kroz teme o alkoholu i marihuani. Bilo bi super imati seksualni i građanski odgoj u školama, no još je važnije imati reformu obrazovanja koja bi učitelje podržala da osim poučavanja akademskog sadržaja, znaju prepoznati probleme mladih i da znaju s mladima stvarati odnose i učiti ih kako da se nose sa svojim stresovima."

Nedostatak stručnog osoblja

Novak kaže da u školama definitivno manjka stručnog osoblja.

"U svakoj je školi potreban barem jedan stručni suradnik, pedagog, psiholog, socijalni pedagog, ali i logoped. Kod nas ponekad neki stručni suradnik radi u dvije ili više škola pa njegov posao u nekim slučajevima odrađuje čak i knjižničar", upozorila je.

Također, ističe da se istraživanja mentalnog zdravlja djece provode, no nedostaje najvažniji dio – njihova primjena u praksi.

"Mentalno zdravlje djece je toliko važno da bi se na njemu trebali dobivati politički izbori. No naše dnevnopolitičke teme su miljama daleko od mentalnog zdravlja", kaže Novak.

Ne vole školu, no skoro svi žele na faks

Rezultati pokazuju da gotovo 80 % mladih ima visoke aspiracije za budućnost i planira upisati fakultet ili neku visoku školu.

Tim ističe da u tom svjetlu iznenađuju podaci prema kojima je privrženost školi niska. Naime, više od 60 % učenika uglavnom ne voli ići u školu i misli da je sadržaj većine predmeta nezanimljiv, unatoč tome što je prosječna ocjena školskog uspjeha - vrlo dobar.

Dobar odnos s prijateljima i obiteljima

Zaključno, kao snage mladih Grada Zagreba mogu se izdvojiti visoke aspiracije u budućnosti, podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji.

Utvrđeni su i zaštitni i osnažujući mehanizmi: oko 85 % mladih navodi da ima prijatelje s kojima može razgovarati i koji im pružaju podršku kada im je teško. Podrška roditelja i drugih odraslih je, iz perspektive mladih, također visoko procijenjena. Stupnjem bliskosti u obitelji zadovoljno je oko 75 % mladih, a obiteljskom komunikacijom zadovoljno ih je nešto manje od 70 %.

Slijede istraživanja po drugim gradovima

Novak kaže da je istraživanje vrlo reprezentativno za Zagreb jer je njime obuhvaćeno čak 15 % srednjoškolske populacije iz raznih škola.

U njemu je sudjelovalo 25 srednjih škola Grada Zagreba (34,7 % učenika iz gimnazija, 44,8 % učenika koji pohađaju četverogodišnje programe, njih 13,9 % koji pohađaju trogodišnje programe te 3,8 % učenika iz vjerskih škola). Ukupno je u istraživanju sudjelovala 4821 mlada osoba u dobi od 14 do 19 godina (prosječna dob 16,2 godine). S obzirom na spol, u istraživanju je sudjelovalo 44 % učenika, 48 % učenica, a njih 8 % nije se izjasnilo.

Za sada se ne može sa sigurnošću reći kakvi bi rezultati bili za druge gradove i ruralna područja. Međutim, studijom su bila pokrivena neka mjesta iz zagrebačkog prstena, poput Zaprešića, Jastrebarskog i Zeline, a nalazi vezani uz suicid i pijenje alkohola vrlo su slični zagrebačkima. Tim u sljedećem koraku istom metodologijom namjerava pokriti i neke druge hrvatske gradove – Varaždin, Pulu, Split i Osijek.

"Ipak, postoje pokazatelji nekih istraživanja kao što je ESPAD-ovo (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima op.a.) da je postotak djece koja konzumiraju marihuanu u Zagrebu značajno veći nego u ruralnim krajevima", rekla je Novak.

Rezultati projekta koji je nazvan "Pozitivan razvoj adolescenata grada Zagreba:  analiza stanja" prvi put su predstavljeni 28. rujna 2018. na znanstveno-stručnom skupu "Kako omogućiti pozitivan razvoj mladih u Hrvatskoj".

Istraživanje je provedeno u studenome i prosincu 2017., a cilj mu je bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata grada Zagreba.