DUG OPĆE države iskazan prema metodologiji ESA 2010 krajem travnja ove godine dosegnuo je rekordno visokih 304,9 milijardi kuna, pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke.

To je za 6,1 milijardu kuna ili 2 posto više nego krajem ožujka, odnosno za 5,85 posto više nego u travnju prošle godine. Riječ je o dosad najvišoj razini duga opće države.

Rast duga opće države ponajviše je posljedica rasta unutarnjeg duga, koji je krajem travnja iznosio 202,6 milijardi kuna, što je za 2,34 posto više nego u ožujku, odnosno za 8,9 posto više nego u travnju lani.

Inozemni dug, pak, krajem travnja ove godine bio je 102,3 milijarde kuna, što je za 1,5 posto više nego u ožujku, ali i 0,32 posto manje nego u travnju 2019.

Rast zaduženosti države bio je očekivan u uvjetima pandemije covida-19, zbog zatvaranja gospodarskih aktivnosti tijekom ožujka, travnja i svibnja, odnosno pada proračunskih prihoda uz istodobni rast rashoda. 

Predviđen je manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna

Rebalansiranim proračunom za ovu godinu, naime, predviđen je manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7 posto BDP-a. 

Kada se tomu doda i deset izvanproračunskih korisnika, kod kojih se planira deficit u iznosu 2,4 milijarde kuna te doda lokalna država s manjkom od 1,1 milijardu kuna, a uz prilagodbe metodologiji ESA 2010, ponajprije projicirani iznos odgođenih javnih davanja od nešto više od četiri milijarde kuna, ukupni deficit proračuna opće države iznosio bi 24,8 milijardi kuna, ili 6,8 posto BDP-a. 

Sukladno takvim kretanjima očekuje se i povećanje udjela javnog duga u BDP-u u ovoj godini.

Krajem prošle godine dug opće države iznosio je 293 milijarde kuna ili 73,2 posto BDP-a. Vlada, prema projekcijama revidiranima u svibnju, uz realni godišnji pad BDP-a od 9,4 posto, ove godine predviđa da će omjer javnog duga u BDP-u dosegnuti 86,7 posto odnosno da će porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine. 

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić je ovoga tjedna najavio je da će krajem kolovoza i početkom rujna ponovno revidirati makroekonomske projekcije.

Objave HNB-a u idućim mjesecima - za svibanj, lipanj i srpanj - pokazat će daljnji rast općeg duga države, jer je Ministarstvo financija u tom razdoblju intenzivno prikupljalo potreban novac izdavanjem obveznica. Naime, svibanjskim rebalansom su i primici od financijske imovine i zaduživanja s originalno predviđenih 30,5 milijardi kuna povećani na 63,4 milijarde kuna.

Nove obveznice

Tako je početkom svibnja na domaćem tržištu kapitala realizirana 7-godišnja obveznica u ukupnom iznosu od 1,445 milijardi eura uz valutnu klauzulu. 

U lipnju je na međunarodnom tržištu kapitala izdana 11-godišnja obveznica vrijedna dvije milijarde eura, a refinanciran je i veliki trezorski zapis od 7,8 milijardi kuna te su obavljeni i pojedini kreditni aranžmani s bankama u Hrvatskoj.

Početkom srpnja Ministarstvo je realiziralo na domaćem tržištu kapitala dvije tranše obveznica u ukupnom nominalnom iznosu od 5,05 milijardi kuna.

Ministar Marić ovoga je tjedna u saboru kazao da su od ukupnih potreba za financiranjem u 2020. godini od 63,4 milijarde kuna do ljetne stanke u radu sabora osigurane gotovo kompletne potrebe.

HNB je u 2019. godini ostvario 927 milijuna kuna dobiti

HNB je u 2019. godini ostvario dobit od 927,14 milijuna kuna te tako ponovno poslovao pozitivno nakon dvije godine gubitaka, pokazuje u petak objavljeno godišnje izvješće središnje banke.

Naime, gubitak središnje banke u 2017. godini iznosio je oko 2,5 milijardi kuna, a u 2018. je bio 468 milijuna kuna.

Od lanjske dobiti u državni proračun uplaćeno je 117,4 milijuna kuna, a u opće pričuve HNB-a 809,73 milijuna kuna.

"Prošla godina, u kojoj su ostvareni ključni koraci prema pridruživanju europskom tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji, bila je uspješna i gospodarski i sa stajališta ostvarivanja ciljeva HNB-a. Kao i svih godina prije toga, razborita politika HNB-a, vođena isključivo stručnim načelima i brigom za ekonomsko blagostanje građana i poduzetnika, povećala je otpornost gospodarstva i stvorila zalihe za krizno djelovanje. Upravljanje pričuvama, monetarna politika, kapitalni zahtjevi prema bankama, platni promet, opskrba gotovinom i sve ostalo što smo za opće dobro u središnjoj banci napravili u 2019. može se procijeniti tek u najzahtjevnijim mogućim okolnostima. U vrijeme objave ovog izvješća znamo da je 2020. upravo takva", istaknuo je između ostaloga guverner HNB-a Boris Vujčić u uvodu godišnjeg izvješća.

Ukupne pričuve HNB-a na dan 31. prosinca 2019. iznosile su 13,7 milijardi kuna, što je za 1,76 milijardi više nego godinu ranije. 

Međunarodne pričuve na kraju prošle godine iznosile su rekordnih 18,56 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu ili 6,4 posto više nego godinu ranije.

Registrirano ukupno 506 komada krivotvorenih novčanica

U iscrpnom izvješću HNB-a, na 262 stranice, navodi se i da je tijekom 2019. u Hrvatskoj bilo registrirano ukupno 406 komada krivotvorenih novčanica kuna u ukupnoj vrijednosti od 209,74 tisuće kuna, od čega su 96,1 posto bile krivotvorine loše kvalitete izrade. 

U usporedbi s 2018. broj registriranih krivotvorina kuna povećan je za 1,4 posto.

Uzevši u obzir da je tijekom 2019. izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara bilo prosječno 265.179.824 komada novčanica, na milijun komada novčanica kuna u optjecaju registrirano je 1,9 krivotvorenih novčanica, dok je u 2018. godini u optjecaju na milijun novčanica bilo registrirano 2 krivotvorene novčanice, ističe se u izvješću.