"TO SU PRIMJERI koji ruše povjerenje u hrvatsko pravosuđe", rekao je premijer Andrej Plenković u vezi optužbi koje je osuđeni bjegunac Zdravko Mamić iznio na račun pojedinih hrvatskih sudaca i hrvatskog pravosuđa u cjelini.

>> Plenković o sucima i Mamiću: Ako je išta od toga istina, to je užas. Ja sam zgrožen

"Ako je bilo što od onoga što je trenutno u eteru istina - to je užas. Ja sam zgrožen time, i kao premijer i kao pravnik. To je nedopustivo. Bilo da je to posao za DORH, policiju, stegovne postupke", poručio je Plenković, koji kao da je pao s Marsa i tek sada otkrio da bi hrvatsko pravosuđe moglo biti duboko korumpirano, što građani RH odavno misle.

Plenković šokiran otkrićem da je hrvatsko pravosuđe korumpirano

Bio je to bizaran trenutak - ono što građani RH svakodnevno žive, godinama se povlačeći po sudovima ili čekajući odgovarajuću pravnu zaštitu, odjednom je "prineseno pažnji" premijera Plenkovića, koji je užasnut otkrićem. Kako i ne bi bio kada je Zdravko Mamić, baš on od svih ljudi, do kraja razgolitio hrvatsko pravosuđe i sudstvo iznijevši ozbiljne optužbe na račun niza sudaca.

Mamić je suce Đuru Sessu (predsjednik Vrhovnog suda), Zvonka Vekića, Darka Krušlina, Nediljka Bobana, Zvonka Vrbana i Antu Kvesića prozvao na konferenciji za medije održanoj u Mostaru kao primatelje mita. U međuvremenu je objavio i fotografije s nekima od tih sudaca, čiju su autentičnost potvrdili i oni sami u nekim slučajevima, kao i druge dokumente koji navodno dokazuju njegove optužbe.

>> VIDEO Bjegunac Mamić: Podmićivao sam Sessu, sucima iz Osijeka sam dao 500.000 eura

Također je otkrio da je još u listopadu USKOK-u dostavio pismo i USB sa snimkom svojeg iskaza.

Mamićeve optužbe na račun sudaca

Bjegunac Mamić, koji je u Hrvatskoj osuđen na zatvor zbog izvlačenja novca iz Dinama, tvrdi da stick sadrži dokaze o tome da je podmićivao suce. Snimka sadrži 78 minuta i 14 sekundi Mamićevog monologa. 

Mamić na snimci iznosi optužbe na račun sudaca koji su sudili u predmetima optuženih. Radi se o tri suca osječkog Županijskog suda, a Mamić tvrdi da im je davao novac te ih častio prije, za vrijeme i nakon sudskog postupka. Tvrdi da im je platio oko pola milijuna eura da ga oslobode, a oni su ga na kraju osudili.

Na snimci Mamić iznosi detalje optužbi na račun sudaca te imenuje svjedoke koji su, kako on tvrdi, bili prisutni na svakom od navodnih sastanaka sa sucima.

>> Sudac potvrdio autentičnost fotografije s Mamićem. Misli da je nastala tijekom suđenja

Mamić na snimci kaže da je svjestan kako prihvaća svu kaznenu odgovornost za informacije koje iznosi, odnosno da je svjestan kako time inkriminira i sebe za davanje mita, te da pristaje na sve posljedice svojega postupka.

Opisuje privatna druženja s osječkim sucima, priča o poklonima koje im je davao te tvrdi da je na sastancima sa sucima bio prisutan niz osoba koje mogu potvrditi njegove navode.

Đuro Sessa je posebna Mamićeva meta

"USKOK je od dana primitka prijenosne memorije (USB stick) započeo s provjerama sadržaja i do danas je uputio 118 zahtjeva za prikupljanje podataka, od kojih je prvih šest upućeno istog dana primitka, te je do danas 31 osoba ispitana u svojstvu građanina, a upućene su i četiri zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći, od kojih su tri upućene u listopadu 2020. godine, a jedna u studenom 2020. godine, te su u listopadu 2020. godine pokrenuti imovinski izvidi", objavio je nakon toga USKOK. Rezultati izvida još nisu poznati javnosti, pola godine kasnije.

Na Mamićevoj meti posebno je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.

"Spreman sam u svakom trenutku staviti se na dispoziciju Državnom odvjetništvu i USKOK-u i svim institucijama Republike Hrvatske da dokažem da je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa kriminalac i da sam mu ja osobno kao predsjedniku suda donosio u kancelariju novac da bi mijenjao već donesene presude i da bi utjecao na postupke u tijeku", izjavio je Mamić na presici.

Sessa, naravno, negira Mamićeve optužbe.

"Zdravka Mamića vidio sam jednom u službenom svojstvu kao predsjednik Općinskog suda u Zagrebu kada sam ga primio kao stranku, prije otprilike osamnaest godina. Sa dotičnim se nikada nisam družio", bio je rezolutan Sessa u pisanom odgovoru na Indexova pitanja. 

>> Đuro Sessa: Nitko normalan ne može opravdati druženja sudaca s Mamićem

Milanovićeva igra

Mamićeve optužbe na račun Sesse, koje uključuju i tvrdnje da mu je u ured donio torbu novca, dolaze u trenutku u kojem predsjednik RH Zoran Milanović želi na čelo Vrhovnog suda postaviti uglednu profesoricu kazneno-procesnog prava Zlatu Đurđević. Sessa se prijavio za još jedan mandat, no Milanović ga ne želi predložiti, već je ušao u sukob s vladajućim HDZ-om da bi maknuo vlasti prihvatljivog Sessu, za kojim se godinama vuku razne optužbe za nedolično, pa i kriminalno ponašanje. Zapravo je Đuro Sessa lice onog pravosuđa koje građani percipiraju kao rak-ranu hrvatskog društva.

Predsjednik Milanović je otvorio i pitanje kadroviranja u pravosuđu, za koje smatra da je pod kontrolom "sive eminencije" Vladimira Šeksa.

"Kako se postaje sudac, to nikome nije jasno. Raspitajte se koliko je sinova i kćeri sadašnjih hrvatskih pravosudnih prvaka završilo u sudačkim redovima odlukom DSV-a. Jel netko od tih ljudi stane pred vas i objašnjava zašto mu je sin ili kćer ili nećak postao sudac iako je bio prosječan?" zapitao se prije nekoliko dana Milanović. 

Tu vrijedi napomenuti da je, primjerice, Šeksova kći Zrinka Šeks-Poštić nedavno bila jedina kandidatkinja za šeficu Općinskog suda u Osijeku. Sessin sin Srđan je pak izabran za suca Trgovačkog suda u Zagrebu.

Predsjednik je na Facebooku pisao i o "HDZ-ovoj opstrukciji promjena u hrvatskom pravosuđu".

"Pozivam cijelu javnost da pomno prati kakvu će nagradu od vladajućih dobiti ti jataci, njihova rodbina i svi s njima povezani ljudi. Jeftinim zakonskim smicalicama, u suradnji s kumovima iz Ustavnog suda, nadljudskim naporima pokušavaju održati zatečeno stanje, stanje loše i neodrživo. Stanje hadezeovog pravosuđa u kojemu suci arče i banče s ljudima kojima sude", stoji u Milanovićevom statusu u kojem je reagirao na odluku predsjednika sabora Gordana Jandrokovića da prijedlog Zlate Đurđević ne stavi na glasanje zastupnicima.

Zlata Đurđević kao Sessina nasljednica?

Milanović je obećao da će "ribu očistiti od glave", a dio tog čišćenja je i njegova nominacija Zlate Đurđević za mjesto predsjednice Vrhovnog suda.

"Radi se o kvalitetnoj osobi. Pravo sabora i sva moja ovlast koja se nekome ne sviđa, ukinite ju. Javni poziv nije transparentan, stotine hrvatskih pravnika su se valjda prepale i ne žele sudjelovati u travestiji, nositi perike, odijela, grudnjake, šminkati se. Moj kandidat je prof. Đurđević, odbijte je, I dare you", poručuje Milanović u jeku bitke oko Vrhovnog suda. Plenković mu pak iz Bruxellesa odgovara: "Grow up and respect the law."

U Europskoj uniji, na koju se Plenković voli pozivati, stvari mogu funkcionirati i drugačije nego u Hrvatskoj, u kojoj građani ne vjeruju pravosuđu i misle da su suci (i političari) de facto iznad zakona.

U Francuskoj se za mito osuđuje i bivše predsjednike

Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy osuđen je prošli ponedjeljak na tri godine zatvora, od kojih dvije uvjetno i jednu bezuvjetno, zbog korupcije i trgovine utjecajem. Konkretno, sud je utvrdio da je Sarkozy, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012., dvije godine nakon silaska s vlasti pokušao uz pomoć svog odvjetnika ishoditi tajne informacije o istrazi od bivšeg suca Gilberta Aziberta.

Naime, Azibert je tada bio visoki sudac u postupku koji se vodio protiv Sarkozyja, poznatom kao afera Bettencourt, u kojem ga se teretilo da je 2007. prihvatio ilegalne predizborne donacije od Liliane Bettencourt, vlasnice L'Oreala. Sudac Azibert trebao je informacije dati u zamjenu za prestižnu funkciju u Monacu.

"Riješit ću da dobije promaknuće, pomoći ću mu", rekao je Sarkozy u jednom od telefonskih razgovora s odvjetnikom Thierryjem Herzogom. Drugim riječima, Sarkozy je pokušao podmititi suca kako bi se izvukao od optužbe za raniju predizbornu korupciju. 

U Hrvatskoj je stanje takvo da bivši predsjednik Vrhovnog suda i bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić sada izjavljuje da je pravosuđe "najkorumpiranija grana vlasti u sustavu trodiobe vlasti". 

Odvjetnik Šerić: Ružna slika hrvatskog pravosuđa

"Nažalost, stanje u hrvatskom pravosuđu već godinama, a usudio bih se reći desetljećima, ili, bolje rečeno, od druge polovice 90-ih godina takvo je kakvo je. Već tada je, u drugoj polovici 90-ih, hrvatskoj sudbenoj vlasti slomljena kralježnica i, umjesto hrvatskog, stvorili smo partijsko HDZ-ovo pravosuđe koje kadrovira tako kako kadrovira. A s druge strane, često smo svjedoci instrumentalizacije pravosuđa u dnevno političke svrhe", rekao je neki dan Olujić.

Za komentar o cijeloj situaciji obratili smo se poznatom odvjetniku Branku Šeriću, koji je prije odvjetništva radio kao sudac.

"Mamićev istup podupire u javnosti proširenu percepciju o sucima i pravosuđu", kaže Šerić te dodaje da Mamićeve navode "treba provjeriti", a nakon toga treba "poduzeti određene radnje". "Sve to šalje jako ružnu sliku", smatra Šerić.

Što se tiče DORH-ovog ne baš hitrog istraživanja optužbi koje se odnose i na predsjednika Vrhovnog suda, Šerić podsjeća da je DORH i prije znao mjesecima provoditi izvide, "izvide koji su dugo trajali, a suđenja još duže". 

"Sjetite se Maestra, afere Bankomat", dodaje Šerić.

Ovaj odvjetnik ističe da treba obratiti pažnju na to da se korupcija "uvijek događa iza zatvorenih vrata" te da ju je "najteže dokazati", osim ako se unaprijed odluči snimati primopredaja ili surađivati s vlastima. Srećom, imamo mobitele sada, podsjeća Šerić, pa u javnost procure fotke kao one Mamića sa sucima.

"Sucima treba ograničiti mandat na 10 godina"

Šerić podsjeća da bi ministar pravosuđa mogao pred DSV-om pokrenuti postupke protiv sudaca za koje smatra da su se ogriješili o kodeks ili zakon, kao i da to mogu učiniti predsjednici sudova, kao što je učinio predsjednik suda iz Osijeka.

"Državno-sudbeno vijeće odlučuje o kažnjavanju", kaže Šerić, koji se slaže s tim da nema puno primjera sudaca koji su bili disciplinirani ili izbačeni iz redova sudstva.

Šerić ima i ideju kako bi se problem mogao riješiti.

"Treba vratiti ograničenje za obavljanje sudačke dužnosti. Na osam ili deset godina, možda dva mandata od pet godina. Tako bi se osigurala protočnost kadrova u pravosuđu", smatra Šerić, koji podsjeća da su suci jedini koji nemaju ograničenja i mogu biti doživotno izabrani na neku funkciju.

"Ako bi se išlo na reizbor svih sudaca, za to bi trebala ipak dvotrećinska većina u saboru jer to je velika politička odluka, no ako se ide na ograničenje mandata, onda to može izglasati i obična većina", kaže Šerić. "Tko ima petlje za taj potez?" pita se Šerić i dodaje da bi takvu ideju trebao podržati svaki političar koji se poziva na proceduru, aludirajući na Plenkovića.

Za kraj razgovora pitamo Šerića može li reći da za 2-3 godine suci koje je Mamić pozvao neće i dalje biti suci. "Ne znam", odgovara on.

Kerumov dernek sa sucima

Podsjetimo, Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu, Silvio Čović, predsjednik Upravnog suda u Splitu, Dinko Mešin, glasnogovornik Županijskog suda u Splitu, Miho Mratović, sudac Županijskog suda, i Tomislav Zlodre, sudac Općinskog suda u Splitu, proveli su u subotu, 23. siječnja, više veselih sati u prostoru Željka Keruma za druženje s prijateljima u Kaštelima. Za to su dobili samo upozorenja zbog nenošenja maske, dok je Kerum platio kaznu od pet tisuća kuna.

To je samo jedan od brojnih primjera sudačke nedodirljivosti u Hrvatskoj. 

Za komentar smo se obratili i docentu Aleksandru Maršavelskom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Maršavelski je predavač na Katedri za kazneno pravo i vanjski član saborskog Odbora za ljudska prava.

Hrvatska je uvijek visoko na listama percepcije korupcije, a građani kao jedan od najvećih hrvatskih problema navode pravosuđe. Je li to razlog zbog kojeg, kako se čini, hrvatska javnost više vjeruje tvrdnjama Zdravka Mamića nego u poštenje sudaca koje on proziva, pitali smo ga.

Docent Maršavelski: Centri moći formiraju sudstvo

"Problemi u našem pravosuđu su doista veliki i oni se ne mogu sakriti od građana. Pritom najveći problemi leže u sudstvu u kojem očito postoje određeni centri moći koji su se formirali pojedinim intervencijama u prošlosti, kada su bili odstranjeni sudački kadrovi iz političkih razloga, a među kojima je bilo i vrhunskih sudaca. Ti repovi iz prošlosti se još uvijek vuku - u nekim stvarima su donesene loše presude i ta pogrešna praksa se i danas provlači", kaže Maršavelski.

On smatra da danas većina naših sudaca kvalitetno sudi, ali da "to nije dovoljno jer je slika pravosuđa uprljana pogrešnim presudama, koje je donijela manjina loših ili interesno povezanih kadrova koji su, nažalost, prisutni na svim razinama, od najnižih do najviših sudova". 

"Zbog te manjine koja loše sudi, sudska praksa svih naših sudova - koja bi trebala biti javno dostupna (dakako, u anonimiziranom obliku) - samo parcijalno se objavljuje na internetu (praksa Vrhovnog suda), iako nema razloga da se skriva od javnosti s obzirom na to da ona kompletno već postoji u elektroničkom obliku u eSpisu. Zbog toga je naše pravosuđe i danas nedovoljno transparentno, što izaziva sumnju u njegovu kvalitetu, čak i u predmetima koji su kvalitetno presuđeni. Umjesto sudova, u predmetima istaknutih političara, poduzetnika i drugih javnih osoba novinari objavljuju cijele ili dijelove sudskih odluka kao nekakve ekskluzivne informacije, a to bi trebala biti normalna, javno dostupna stvar", objašnjava.

"Osim toga, u kaznenim predmetima protiv istaknutih javnih osoba sudovi se loše nose sa zlouporabama procesnih pravila obrane i ti postupci su nepotrebno dugotrajni - presuđuju se kada je javnost već toliko zasićena da joj više uopće nisu zanimljivi. Zbog svega navedenoga takvo - ionako već krhko - pravosuđe snažno potresu čak i izjave potpuno nevjerodostojne osobe poput Zdravka Mamića", zaključuje Maršavelski.

Sessa će do kraja odraditi mandat na čelu Vrhovnog suda

On smatra da će Sessa sigurno odraditi svoj mandat na čelu Vrhovnog suda do kraja.

"Čak i da se gospodinu Sessi dokaže nešto od toga, o čemu, dakako, moraju postojati dokazi, a ne samo izjave osuđenog Zdravka Mamića, teško da će se to dogoditi prije isteka njegovog mandata u srpnju ove godine. Stoga sam uvjeren da će on ostati predsjednik Vrhovnog suda do kraja svog mandata", kaže Maršavelski.

Kada je riječ o brzini ili sporosti USKOK-a, Maršavelski smatra da bi tamo trebalo raditi mnogo više ljudi.

"Oni dokazi koje je javnosti prezentirao Zdravko Mamić mogu biti tek indicija da su počinjena kaznena djela. Među tim dokazima je vidljivo da su se određene osobe međusobno družile, ali dosad nisam vidio dokaz da je itko ikome dao neki novac kao mito. Ne mislim da USKOK odugovlači, ravnateljica je potvrdila da u vezi onoga što je Mamić dostavio USKOK ima otvoreni predmet i obavljaju se izvidi. Činjenica je da svi puno očekujemo od USKOK-a kada izbijaju raznorazne koruptivne afere, međutim, skrenuo bih pozornost na to da je USKOK potkapacitiran. U njemu radi svega tridesetak osoba, a imaju velike predmete u tijeku i svakako moraju postavljati prioritete. Po mom mišljenju, da bi USKOK bio učinkovit, u njemu bi trebalo raditi barem dvostruko više ljudi", kaže on.

"Treba provesti stegovne postupke do kraja"

Kada je riječ o sudačkom feštanju s Kerumom ili Mamićem, Maršavelski smatra da su to "sve predmeti u kojima bi prvenstveno trebalo provesti stegovne postupke kako bi se utvrdilo postoji li odgovornost". 

Te postupke, osim predsjednika suda, između ostalih, mogu inicirati i predsjednik Vrhovnog suda te ministar pravosuđa, podsjeća Maršavelski i dodaje da se stegovni postupak protiv sudaca vodi pred Državnim sudbenim vijećem. "Teško je u ovom trenutku komentirati ishod tih postupaka, ali po mom mišljenju, neke od tih osoba su počinile stegovna djela", smatra Maršavelski.

Maršavelski smatra da hrvatskom sudstvu ne treba još jedna čistka te da bi idealno bilo provesti do kraja "stegovne postupke protiv nekih sudaca". "Ima li mjesta kaznenoj odgovornosti, ovisit će o tome ima li dokaza za koruptivne radnje. U idealnom slučaju bi svi oni koji su odgovorni trebali odgovarati za počinjeno stegovno ili kazneno djelo", kaže Maršavelski. 

Drugim riječima, trebaju nam suci koji će u sudskom procesu biti osuđeni za korupciju i za to odgovarajuće strogo kažnjeni. Trebamo vidjeti da i sudac može biti osuđen, da nije privilegiran na sudu kada mu sude kolege.

Može li se to ostvariti imenovanjem Zlate Đurđević na čelo Vrhovnog suda, tj. koje bi bile njene ovlasti, pitamo Maršavelskog.

"Nakon po mom mišljenju pogrešne javne rasprave oko dileme treba li predsjednik poštivati Ustav ili zakon - jer u ovoj situaciji Ustav u članku 116. stavku 3. jasno upućuje na zakon - nadam se da će se što prije pristupiti ponovljenoj proceduri izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda", kaže.

"Ta procedura je propisana Zakonom o sudovima i u ovom trenutku je najvažnije da se provede novi javni poziv da vidimo programe kandidata koji će se prijaviti. S obzirom na to da će na čelo Vrhovnog suda očito doći netko izvana, to je svakako prilika da se puno toga popravi u našem sudstvu, a to bi trebalo biti vidljivo u programu kandidata. Predsjednik Vrhovnog suda prvenstveno upravlja Vrhovnim sudom, što je samo po sebi autoritativna funkcija jer to je najviši sud, ali ima ovlast i da učini cjelokupno sudstvo transparentnijim objavom sudske prakse svih sudova, kao i da sudbenu vlast učini odgovornijom pokretanjem stegovnih postupaka protiv svakog suca koji neuredno obnaša dužnost ili nanosi štetu ugledu suda odnosno sudačke dužnosti", odgovara Maršavelski.